Učenik, zbunjeno: "Ali Žan Valžan se i ne spominje u romanu!"

Silvana: "Pa jesi li ti čitao ili nisi cijeli roman?"

Učenik: "Jesam!"

Silvana: "Kako, pa kako se zove glavni junak romana?"

Učenik, ponosno šta je jedini isčita roman: "Pa JEAN VAL JEAN!"

Poslje smo svi shvatili da se na francuskom tako piše, ali se drugačije izgovara. Štaš kad smo mi u Kistanjama učili ruski jezik ka strani (samo 7 % učeničke populacije u SFRJot je učilo taj jezik, a mi iz Kninske općine smo u okviru SRH značajno popunjavali taj postotak na jugoslavenskom nivou).

Kvragu i Marsel, i Prust, i čajni kolutići, i koji ga vrag ćera da i' umače u čaj! I sad poslje toliko godina od ove priče, ja se sam nađoh u istoj situaciji. Vraćajuć se sa posla na stolu u teći zateknem trud moje žene Stane, za koji je recept našla u nekakvim novinama i koji se zove: mašnice sa tikvicama i ribom. U slasti koja se skuvala tog dana našla su se i sjećanja na još jedan od starinskih recepata koji se dugi niz godina kuva u Kistanjama, a zvali smo ga prosto: fjoki sa ribom, i koji je pretrpio kojekakve izmjene, najviše tehničke prirode, ali je draž na nepcu uvijek ostajala ista. I povr' svega, za taj recept vežu se ljudi u Kistanjama koji su važni i u mom životu:
- dr Mirko Korolija u čijoj kući sada živim
- njegova sluškinja Stana Kresović i
- moj did Ilija Popović, ćaćin ćaća, iz Bogatića u Promini, preko Krke kod manastira.
Porijeklo recepta se ne zna sa sigurnošću, ali je najbliže istini da ga je u Kistanje donio sa nekog od putešestvija po Venetima pjesnik i književnik, dr prava g. Mirko Korolija (09.09.1886 – 10.07.1934), sin Ćire i Marice, općinskog sekretara i pošmajstorice kistanjske.

Morebiti da je bliže istini da je ricetu donio iz kuće kneza vranskog Huga Borelli - Conte di Vrana i njegove žene Eveline Alačević iz Zadra, sa čijom ćeri – contessom di Vrana Malvinom Borelli se vjenčao 9. juna 1919. u Zadru. Sudeći po pismima koja su ostala iza njih, pjesnik iz Kistanja (tada službenik Financijskog odvjetništva u Zadru kao koncepist, a poslje vjenčanja sekretar II klase u Ministarstvu prosvete u Beogradu od 10.novembra 1919.g) i slikarica contessa di Vrana imali su osebujan ljubavni život, prepun ushićenja i zanosa, iako odrana natkrit tamnim velom Mirkove bolesti - tuberkuloze - koju je zaradio u K und K (Könige und Kaisser) kazamatu za vreme Prve svjetske vojne, od koje će i umreti nakon dvadesetak godina. Poroda nisu imali, a postavljenjem Mirkovim 1928.g. za upravnika spojenog Splitsko - sarajevskog pozorišta, odnosno Oblasnog narodnog pozorišta u Sarajevu, razveo se od slikarice contesse di Vrana Malvine Borelli i započeo osebujnu ljubavnu vezu, punu nesporazuma i očaja, sa sarajevskom glumicom Jolandom Ðapić, koja ga ostavlja u ponovnom naletu njegove bolesti od koje i umire, sam.

Mirko Korolija

(Na tavanu moje kuće dugi niz godina skivala su se dva ulja na platnu dimenzija 350 x 600 mm, uokvirena maslinastozelenim ramovina, prekrivena debelim slojem prašine. Mirkov brat Dušan je poslje Mirkove smrti skinuo sa zida bratove sobe dva pejzaža na kojima su prikazani “ZALIV U SUKOŠANU” i “JUTRO NA MORU”, koje je naslikala kneginja vranska Malvina Borelli Korolija. Pretrpila su zaborav više od 40 godina dok ih jednog dana, ranih 70-tih, nisam slučajno otkrio u gomili predmeta koje su Korolije ostavile na tavanu. Pranje slika je potrajalo dosta dugo dok se u svoj svojoj ljepoti nisu ukazale boje mora, makije i borova koje je contessa davno uljem impresionistički ovjekovječila na zategnutom platnu. Nakon restauracije platna su ponovo bila na istom zidu kao nekada, prenoseći mi skoro vidljivim šumom mora priču o ljubavi plemkinje i Bukovčanca, dvije vjere a istog ustalasalog srca, dvije umjetničke duše, u Zadru/Zari, u vreme kada se srušilo jedno carstvo i uspostavljalo ujedinjeno kraljevstvo… Zar nema isuviše detalja za jednu bajku?)

Jelo koje je u Kistanje donio Mirko u kuću Korolija kuvala je njihova sluškinja Stana (1885-1969),

Grob Mirka Korolije

Grob Stane Kresović

dugi niz godina poslje njihove smrti i uvijek kad bi osjetila potrebu da se u sjećanjima na svoje gazde približi i materijalno, na Korolije pošmajstore koji su slatko jeli ono šta ona pripremi. Fjoki sa ribom i tikvicama su jedno od jela koje je guštala spremati, ma kako zahtjevna bila sama priprema, a i gušti koje pinjur, sa pijata koji se puši slasnim mirisom, prinosi ustima na uživanje, samo su bili odraz dubokog poštivanja i odanosti prema svojim gazdama sa kojima je provela cijeli svoj život trudeći se da im učini život lagodnim i bogatim. U kuću Korolija došla je kao petnaestogodišnje dijete i ostala u njoj do smrti u dubokoj starosti, i sama je ispunila posljednju želju kupivši sebi grobno mjesto do svojih gazda na groblju kod sv.Nikole u Bezbradicama, jer je željela da im i poslje smrti bude blizu i na ruci. Nije se udavala...

Moj dida Ilija Popović (1882-1965)...
.......
...je bio dobar parohijan a uz to i ribar, pa je za manastir često donosio ribu koju je lovio u Krki kada se o postu riba često nalazila na trpezi. To isto je radio i njegov ćaća Milan, kao i Milanov ćaća Jakov, kao i Jakovov ćaća Petar, kao i njegov... svi muški članovi familije Popović iz Bogatica u Promini su generacijama snadbjevali manastirsku bratiju svježe ulovljenom ribom i racima iz Krke (neke od tada uobičajenih delicija na pijatima u Popovića, u manastirskoj trpezariji i kužinama kistanjskim, sada su vrste pred istrebljenjem i Zakonom su zaštićene).

Naša familija se već vjekovima sahranjuje na groblju uz sam manastir (o čemu svjedoči cijeli red grobova mojih predaka uz sjeverni zid groblja, koji se neki već okrnjeni zubom vremena) uz duhovnu kuću do koje su lađama na vesla dolazili poslje teškog spuštanja niz brinu do Blata pod gredom, i bez obzira na vremenske prilike stizali da čuju glas pastira u zadužbinskoj crkvi kneginje Jelene o svakom svecu kad se zborovalo u manastiru.

Uvijek je bilo oko 4 ili 5 plovnih lađa u Popovićima, odnosno drvenih čamaca sa ravnim dnom, sa mjerama dužine 400 cm, širine 100 cm i visine 35 cm, sastavljanih od 4 jelove daske na dnu, a krma i pramac od vrbove ili daske od koštele, koje je otpornije na vodu i udarce u stijene kanjona. Od ribe koja se vadila iz Krke najviše je bilo pastrva, klena, mrena, drlje, linjaka i uklije. Uklija se stavljala živa na udicu da je nako maćuknu pojede mekousna pastrva sa udice. Uz to bilo je i rakova pod svakim kamenom uz obalu, pa su moji Popovićani znali odvaljati po koju liticu do obale, jer kad im zatreba rakova za ručak, samo podigneš kamen i uvatiš po desetak rakova. Na Krku u ribe se išlo povremeno, najviše o postu kad se trošila nemilice, a koristile su se najčešce potapajuće mriže duge desetak metara, koje su se postavljale na poznate pošte, u jesen najviše ispod samoniklih smokava u kanjonu, đe su se kleni gostili slatkim plodovima i pokoja drlja, ili u ševaru na mrenu i linjaka, i najviše “ispred Brzice di se uvik vatala pastrva”… Ćaća mi je priča kako je did Ilija iša u ribe sa svojom lađom, ponekad sa kumovima sa kojima je radio na dalekovodu Manojlovac- Crnica: Petrom- Pekom Pericom iz Puljani i Franom Perišićem iz Brištani, a najviše potom i sa sinom (mojim stricem) Slavkom (1912-1943 - pogino nadomak Vodica na 01. jedanajstoga), a vodio je i dva šurjaka, braću od babe Sofije (1892-1974) i ujaka Ninu Popovića (1911-2000) i ujaka Biću Popovića (1910-1937) i sa njima je vadio iz Krke po dva tovara ribe za noć, da su je na magarcu izvozili uz brinu do sela. Iša je did Ilija sa ujakom Ninom najviše u mriže između blata pod gredom do Roškog slapa, odaklen su vadili najslasniju ribu, jer je u tom djelu kanjona Krka najdublja, pa je i otlen riba najslađa. Dok su čekali da mriže rade, noć su provodili pod kakvom stjenom da se sakriju od rose ili kiše, pa bi nekad znali ribu ispeći na vatri nataknutu na vrbov prut ili skuvati komad bravetine u prevrnutom ovčijem buragu šta je did Ilija naučio još dok je bija vojnik Austrougarske vojske u Prvoj svjeckoj vojni.

Ako koje janješce ili bravče zaluta na tvoju teritoriju, a ti si sa svojim drugovima u rovu dosta dugo i sljedovanje hrane je iz dana u dan monotonije i jednolično, potrudi se da se isto nađe u blizini bajoneta. Ono samo ki ludo oklizne se na isti, pa se potrudi da ga okačiš naglavačke za zadnje noge i raspori utrobu a kašnje i saderi bekinu. Bekina i iznutrice se sklone na kakvo mjesto đe nece smradom smetati, ali prije toga izdvoji burag pažljivo od creva, da se nećist ne raziđe naokolo. Uzmi burag i bajonetom ga raspori i prevrni ki čarapu naopačke, sastruži sluz i razapni burag na kakvo rašljasto drvo. Meso iskomadaj na čerjeke i meti u burag, pa nalij vode. Stane cjelo janje u sopstveni burag! Iz vojničke torbice neka svaki dade po zeru soli i tako napunjen burag postavi iznad već rasplamsale vatre ki na ognjištu kod kuće. Ne mješaj sadržaj, neg pusti da puljka voda i meso se skuva. Ma kolko vatra bila jaka burag će izdržati temperaturu i neće progoriti prije neg se meso ne skuva. Nako vruće meso dosoli ako treba, juhu neš jesti jer je voda uvrela, nabokaš se sama mesa kuvana. Poslje burag baciš đe i bekinu.

Predanje kaže da se pleme Popovića iz Car Dušanove Srbije nastanilo prije Kosovske bitke (oko 1350.g) na manastirskoj zemlji koju je poklonila kneginja Jelena udata Šubić, rođena Nemanjić, da bi pomoglo u izgradnji crkve Svetog Arhanđela Mihaila, a kasnije i manastira, te obrađivalo tada pustu zemlju preko Krke podno Promine. Jedino se zna da smo došli od Kosova i Biskupije kod Knina, a pleme je možebiti tek u ovim krajevima zaslužilo prezime Popović jer su živili, radili i umirali na POPOVSKOJ zemlji. Manastirska imanja sa prominske strane bila su pod gustom hrastovom šumom, od koje se djelića oko Lokve poviše Popovića u Bogatićima prominskim i ja sjećam: sa debelim stablima, a žirima su gojili posjeke u Popovićima sve do poslje Drugoga svjetskoga rata… eh koliko je Krke proteklo od kada smo rasli u tim krajima ….

Bogatiće u Promini čine tri sela: Donje selo su Popovići (Bogatich inf), svi pravoslavci, Srednje selo – Škarice i Gornje selo – Bagići, katolici. Poslje Prvog svjetskog rata bili su u sastavu općine Oklaj, Srez Kninski. Oko dvadesetak familija koje su naseljavale Popoviće, činile su populaciju oko stotinjak duša, čak 115 bilo ih je u najteže ekonomsko doba 1939.g. kada se veliki dio muškaraca iseljava u Francusku i manji dio u Ameriku na rad.

(Ćaćin ujak Bićo Popović 1930.g. oša je u Francusku, a poslin je povea i ćaćinog brata od strica Milu Popovića (1918-1982). Did Ilija ima je dva brata, starijeg Todu i mlađega Jošu, koji se nije ženio a umro je mlad od španjole, i sestru Milicu. Ujak Bićo je umro od jektike 1937, a stric Mile se oženio fransuskinjom, ćerkom od gazde kod koga je radio, i imade dva sina sa familijama u južnoj Francuskoj, 10 km sjeverno u zaleđu Beziersa na rjeci Orbi, u mondenskom mjestu Espondeilhan u pokrajini Languedoc- Roussillon, od koji se jedan zove Miloš Popović, sa sinom Jean Marie Lichele Popović, ali malo ko više znade naški pričati... Stric Mile je doša prvi puta u rodno selo 1970 sa mlađim sinom i snajom, a mi smo se čudili njihovim, francuskim običajima za vreme ručka, jer su svako jelo jeli posebice, ne mješajući ki mi kruv, meso i salatu, i kruva se najeli tek na kraju ručka po zalogaj- dva. Stariji sin Milin Miloš, koji je steka veliko bogatstvo izumivši mrežastu spojku za električne kablove, prvi puta je doša u ćaćin zavičaj sa dva svoja sina i snajama i unucima 2007.g.i da se ne trevi na kninskoj tvrđavi moje sestre i zeta vjenčani kum Joco koji je zna francuski jer ga je i studira u Beogradu, oni bi se vratili ne našavši rodno selo ćaćino. Kum Joco je brzo skonta po kom su poslu došli i doveo ih i Kistanje kod mog ćaće sa kojim su se slatko izdivanili o bivšim vremenima. Odveo ih Joco i u Popoviće da vide đe im se ćaća, dida i pradida rodio, ali ne nađoše ni selo ni kuće…

I da se Milošov mlađi sin muvajući po ostacima nečega šta se zvalo avlija dida Ilije, okrenuvši jedini klesani kamen šta je osta, ne ugleda na poleđini uklesano “UČINILI BRAĆA I. J. POPOVIĆ G-1909” , ne bi ni znali đe su bili. Kamen je to koji je bio uzidan iznad praga na dovratku ulaznih vrata, i donjeli ga mome ćaći u Kistanje. Poslje je moj ćaća naručio janjca iz Radučića, pa su se ugozbili na livadi ispod manastira pored Krke… …kad se jedan iz sela Popovića (Markeša ga zvali - od Marko) poslje dugog niza godina “rađe” u Amerike, dotad se ne javljajući ni pismom ni po poruci iz bjelog svjeta, a i familija mu sva stradala u Drugome ratu pa nije ima nikog svoga, vratio u selo - ali u kapsi zinganoj, jer mu bila želja da se sahrani na rodnoj grudi. Dalja familija koja se pronašla nekako ubrzo, donjela je ipak preko noći jednoglasnu odluku da se zingana kapsa otvori, jer morebiti da ima koji dolar unutra, a oskudica posljeratna je vladala odavno, ki pri rata, samo više nije bilo pucanja. Nisu našli dolare, ali se pričalo da je unutra osim kužnog smrada bilo “ciko stotinu bili rukavica muški, i to sve live”. Tade su se svi čudili šta bi to moglo značiti, i ”vrag i' izija, šta su samo live stavljali, pa i nemeš nizašte upotibit”. Poslje smo taj obred oproštaja od pokojnika vidili na filmu KUM I i II! Nikade se nije saznalo kojim se poslima tamo u Amerike oprova...

Kamen iz avlije dida Ilije

Osim zemlje oko kuća u selu, njiva i vinograda podno “brižine”, ljetnu bašču imala je svaka kuća na Blatu pod gredom, gdje su svi sadili kupus, krompir, pomidore, paprike, sijali gra jari i slanik (slanutak). Zemlja je dobro rađala, obzirom da je preko zime bila poplavljena, pa su bašče radili kasnije u proljeće kad se voda povuče…


Poslje rata i tokom socijalističke izgradnje perspektive naglog socijalistiškog razvitka naglo su se i izjalovile, more biti šta smo se sa Rusima zavadili '48, pa ništa ne bijaše od ruski' kokoša koje su na agitacijama po Promini SKOJevci obećavali narodu, a kokoše su kaoti nosile jaja ki guske i to po tri dnevno! Ništa od toga agitovanoga od braće baćuška ne bijade sve do u kasne 70-te godine, kad su se u Splitskom rasadniku pojavili bajami bugarske sorte (sa one strane željezne zavjese, iz klirinškog Varšavskog pakta, skoro rekuć od braće baćuška) koji kasno cvjetaju pa ih rani mrazevi ne uvate i rađaju svake godine, a moj ih ćaća, pedesetak stabala, posadio na očevini podno brižine, koja se nekada zlatila klasjima žita dok je bilo ljudi u selu, jer nije od žalosti moga gleti kako uparloženu didovu njivu načinju sa krajeva drača i smrika. Mladi su kako je koja generacija stasavala uhljebljenje potražili u većim gradovima i ranih 80-tih u selu Popovići ostalo je samo 12 starčadi da se zanimaju kravami i ovcami, i čekaju da im dica dojdu nediljom i praznikom da porade u vinogradu ako su tili piti vina. Svi pravoslavni stanovnici Popovića su u kući pricali ikavicom koja se govorila u Promini (skup sela podno Promine).


Ekonomsko izumiranje sela počelo je kasnih 60-tih od kada se u selu nije rodilo niti jedno djete. I još jedan kuriozitet za pravoslavce preko Krke: jedino Popovići nisu imali asfaltiran put u Drniškoj općini sredinom sedamdesetih kada su komunistima u Hrvatskoj palili i žarili Savka i Tripalo, iako je asfalt iša od Roškog Slapa prema Drnišu i skreća put Miljevaca, nije se imalo sredstava da se spoji sa drugim djelom asfalta na istom putu koji je kreta od Oklaja preko Nećvena i Puljani do Škarica. Tih tri - četiri kilometra koje su prolazili kroz pravoslavno selo ostalo je i do danas neasfaltirano… Od 1995.g. ne postoje više ni kuće Popovića - neko odnjo klesani kamen. Ko - ne zna se…

Jedino u šta sam siguran je da su fjoki sa ribom jedno od jela koje je upriličeno na trpezi ljubavi u manastirskoj trpezariji dne 08. jula 1929.godine, kada

OVAJ MANASTIR ZADUŽBINU JELENE KNEGINJE ŠUBIĆA SESTRE CARA DUŠANA POSJETI VLADALAC VELIKI UJEDINITELJ ALEKSANDAR I KARAÐORÐEVIĆ KRALJ SRBA HRVATA I SLOVENACA 8 JULA 1929 GOD. U OVOJ SVETOJ TIŠINI ZA KRALJA I OTADŽBINU MOLIMO SE !

Četiri godine ranije prošla je kraljevska svita kroz Knin na povratku iz Crne Gore preko Zagreba za Beograd, ali Kralju ostade neispunjena želja da posjeti i zadužbinarski nemanjićki manastir Krka, o kome je Kralja Aleksandra detaljnije upoznao naš pjesnik dr Mirko Korolija, u "naročito ljubaznoj" audijenciji početkom februara 1922.godine.

Kralj Aleksandar

1918.g. - Proglas Kralja Dalmaciji

Sabralo se vreme, želja i životno doba za posjetu zadužbinskom manastiru Krka Velikog Ujedinitelja. Želja je konačno postala odredište za putovanje kroz prostor i vreme na koje je valjalo krenuti sa dobrim duhovnim pripremama. Odbacujući gordost i predrasude na put je ponio vjeru u srcu, da bi manastir Krku mogao istinski doživjeti i shvatiti.

Tog ponedjeljka, 8 jula 1929 godine, za vreme posta svetih Apostola, u ranim popodnevnim satima iz Benkovca, gdje je obišao i otvorio novosagrađeni Dom zdravlja i upriličen mu svečani docek i ispraćaj, u automobilskoj koloni starom napoleonovom makadamskom cestom - pristigao je ujedinitelj i veliki vladalac Njegovo Velicanstvo Aleksandar I Karadordević, Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca u Kistanje na putu za Manastir Krka. Na raskršću ispred zgrade Općinskoga Suda (sudeći po katastarskoj karti koja se čuva u arhivu Splita ozidana je negdje u vreme između 1888 i 1895, koje su godine zidanja pravoslavne crkve Sv. Kirila i Metodija i katoličke crkve Prikazanje Presvete Bogorodice, a na kojoj se ne nalazi ucrtana zgrada Doma Srpske Općine 1906, koja je vremenski tačna za lociranje obzirom da je imala uklesanu ploču ispisanu ćirilicom iznad prozora koji se nalazio iznad ulaznih vrata.

Kralj Aleksandar ispred doma zdravlja u Benkovcu

posne kuglice od mljevenih orasa od Marte Čotrinice
posne kuglice od jabuka od Marte Čotrinice
posni kolač od jabuka petrovača iz kuće Lalića (Pojkine matere)
posni keks na mašinu iz kuće Šegan
posna pita od jabuka iz kuće Šegan
posne krofne iz kuće Šegan
štrudla sa pekmezom iz kuće Šegan
džem od ogrozda !!!!!!! ovo je kralj pohvalio
džem od šljiva bjelih
džem od ribizle
marmelada od murava
marmelada od smokava
marmelada od mušmula sa bajamima
marmelada od ljubice iz kuće pošmajstorice
marmelada od antica (kajsija malih)
pekmez od oskoruša
pekmez od šljiva crnih po lički
pekmez od trnjina
pekmez od drenjina
pekmez od trešanja
broštulani bajami
aperitiv od zelenih orasa
liker od ruža iz kuće Dubajić
rakija od murtele iz kuće Dubajić
liker od gustelina (kostelina, koštela) od Sofije Popović iz Bogatića u Promini
liker od drenjina iz kuće pošmajstorice
liker od dunja
voćni liker
liker od šipka (šipuraka)
liker od kupina
liker od malina
liker od trnjina
rakija od ruža
rakija od komurača
prošek
debit- žutina
smrekovica
desertno vino od ruža
maraskino iz Zare (Zadra)
liker od višanja
sok od višanja: iz tegle i kuvani

Po kazivanju sluškinje Stane Kresović, kolo Srpskih sestra iz Kistanja, koje su činile ugledne građanke i supruge veletrgovaca i trgovaca, dugo je vršilo pripreme za trpezu ljubavi koju su trebale pripremiti za Kralja Ujedinitelja. Skoro svaka od sestara Kola se trudila da na trpezu stavi svoj omiljeni recept kojim bi zadivila goste. A recepata je bilo u izobilju pa su se nakon dugih sastanaka uz čaj i kolačiće u tinelima i salonima viđenijih kuća ipak nekako dogovorile, da se za posni dan iznese izabrana hrana koja će svojim aromama galiti tijelo, a krepiti pravoslavni duh u postu. Svakako da je ograničenje Petrovskog posta što se trpeze tice uticalo da se odbace sve one delicije koje i u trunci imaju nedozvoljene sastojke, pa su se gospođe ipak nekako našle u zajedničkom poslu sa svojim kuvaricama, da se pripremi zahtjevan posao kako valja. Najveća dilema tih popodneva uz čaj su bili deserti, kojih se vreme posta ne treba odreći, ali se kanonskim pravilima treba povinovati i moraju se razlikovati od naprimer Božićne ili Uskršnje trpeze, kad se danima kužine tih kuća ispunjavaju zvucima žbaćenja žumanjaca, ili lupanja spirale po metalnom sudu za snjeg od bjelanjaca, i kada se šire mirisi najrazličitijih začina duboko po kućama, sve do ormara sa frakovima i cilindrima. Nije bio rjedak slučaj da se na kakvom općinskom skupu u Domu srpske općine 1906, odmah po ulasku u prostoriju, osjeti koja je od gazdarica toga dana pekla vanilice, jer intezivni miris vanilije osjećao bi se i nakon što bi ponosnoga vjećnika općinskoga propuvala bura na putu od kuće do Općine.

Eto i odgovora zašto su se vanilice (ali posne) našle kao izbor za kolač koji ce biti u Kistanjama poslužen Kralju. Naprosto bio je toliko uvrežen ricet i često spreman da nije bilo dileme da ne uspije na taj dan. A kako se u tom kolaču dva keksica spajaju pekmezom, naše dame Kistanjke su se dogovorile da svaka dade po teglu najboljoga pekmeza iz kuće, sve od raznoga voća koje uspjeva u našem mjestu, da se barem tako istaknu. Bilo je tu pekmeza, džemova i marmelada od oskoruša, murava bjelih, trešanja, drenjina, trnjina iz brine i pored Krke, od šljiva bjelih oguljenih i po lički od crnih, od kajsija i antica, ali naviše se kralju svidio okus džema od ogrozda koji je spremila kuća Janković sa malobrojnih grmova koji su rasli u njihovu đardinu (odma od vrata desno uz ogradu prema voćnjaku, naizmjenično su bili grmovi ribizle, maline i ogrozda. Po zidu je bilo na dvi žice razvedeno stono grožde, a u voćnjaku više od 50 stabala raznoga voća, najviše kruške petrovke i jabuke petrovke, a nadasve kajsije, koje su godina poslje upokojenja gazda Janković znali mulci sa pijace u kasni noćni sat donositi iako je ograda oko voćnjaka bila i od bodljikave žice i bodljikavog bilja koje u jesen rađa velike žute plodove nalik na naranče, a mi manji klapci smo se njima balotali ki veliki). Sve u svemu, sva dostignuća sluškinja i gazdarica kistanjskih dolje od Baljkuše, Vujasinovićke, Maleševićke, pa Martićke, gore od Lalićki, Perićki, Simičinke i Ðokinice, pošmajstorice Korolije i Jankuše, Čotrinice i Budimiruše, Šeganovice i Dubajićke… listom sve kuće su dale najbolje šta su imale i znale kako bi zadivile Kralja.

A evo cega se sjećala Stana Kresović kako je toga dana bilo u kužini manastirskoj...

Rano izjutra, vec poslje prvih pjevaca, spremila se ona sa svojom boršom u kojoj je ponjela odnekidan napravljene fjoke u škartocu. U boršu je metila svježe ubrane cukine (tikvice, iz bašče sa gredice pored kave koja je ostala od vađenja kamena za gradnju Korolijine kuće 1854, iz kojih ih je svako veče i jutro zaljevala zaljevačom da dobro napreduju), murtelu (menta, nana) ispod zida do Ðokinice, petrusimena, ulja maslinova i tri limuna, bibera u zrnu, i flašu likera od drenjina. U drugu boršu je spremila veliku porcelansku terinu u kojoj će spremljeno jelo servirati i par kila pomodira sorte “šljivar” koje su od prije par dana tek počele dolaziti na rod. Spremila se kako doliči i pješke spustila do manastira. Tu je već našla par drugih sluškinja kistanjskih koje su došle pomoći manastirskim kuvaricama. Vatra u špakeru ki da se nije gasila od sinoć, kada su pristavile mladu ribu u teću za riblju paštetu. Onda je doša moj dida Ilija i donio po dogovoru od sinoćke, kad je doveza prvu turu ribe za paštetu, pune dvi košare pastrve koje je izvuka iz noćas postavljenih mriža podno brzice, i veliki krto rječnih raka. Baba Sofija je spremila jednu bocu likera od gustelina (koštela, koje je jesenaske ubrala u ispred svoje kuće i čuvala za važne datume, a danas je osvanuo baš važan) i domijanu od pet litara maslinova ulja iz Rupa, koje je dobila tkajući vreće za gnječenje maslina za izvjesnog Jozića (a njegov sin je 70-tih godina bio župnik u Nuniću kad je moj otac doveo struju i instalira rasvjetu u crkvi svetog Ante, i danas je župnik u Biogradu na moru). Sluškinja Stana je rakove odma stavila u kajin sa vodom da budu živi do početka ručka, kada je tek planirala da ih spremi u šugu od pomidora i murtele. Poslje je odvojila pastrve “debeli usta “ koje je planirala da napravi na lešo, one ljepše, a od ostalih velikih je namjerila da spremi meso za fjoke. (Pastrve koje su toga dana oko podne donjeli iz Mokrog Polja sa Zrmanje druga kuvarica je pripremila da se ispeku na gradele) Očistila je ribu i pristavila vodu u kojoj je skuvala do pred kraj pastrvu (u vodu je stavila i žlicu kvasine, da se meso drži čvrsto i ne raspane se), pa je onda očistila meso sa leđa i od repa, odstranila kožu, pregledala da nije ostala koja koščica ili drača u mesu, pa ga onda isjeckala na komadiće veličine zalogaja.

Vamo je na drugom šporetu u teći zgotovljala pastrvu debeli usta da se svari na lešo, pa kad je riba bila gotova izvadila je na pladanj, posula sjeckanim petrusimenom i uljem maslinovim i stavila po koju feticu limuna na četvrt sječenog. U vodu u kojoj se kuvala riba stavila je par zrna bibera, par listića lovora, teke ulja i rižu i napravila bogatu riblju juhu, koju je ukrasila sjeckanim pertusimenom. To je ošlo na sto, a počela je završavati fjoke.

U teću je stavila maslinova ulja i nasjeckanu kapulu da se uvriži i zacakli. Na to je istresla komadice pastrvinog mesa da se zeru preprži. Poslje je stavila na fete isjeckane cukine, nako oko pola centimetra širine, posolila i pobiberila i mješala polako da se tikvice ne raspanu, više puta protresla teću na špakeru ljevo desno. Preko svega nalila debita i uncu prošeka, pa pustila da ishlapi i malo se sve zgusne, pa posula nasjeckanim listićima petrusimena. U drugoj teći je skuvala fjoke u slanoj vodi sa dvi tri kapi ulja da se ne sljepe, pa procjedila. Stavila ih u veliku terinu (bjelu porculansku, u kojoj je udžala spremati paradižot) i prelila sa zgotovljenom ribom i zukinima, lagano promješala da se sve sjedini, a ozgo posula nasjeckanog komurača uz par listića ružmarina. Nako toplo i tek spremljeno odnjeli su na sto u trpezariju đe su uzvanice uveliko ručavale.

Šug od pomidora i murtele je ubrzo bio gotov i onda je u kipuću vodu ubacila rake, koji su u sekundu postali jarko crveni. Ocjedila je rake i potezima prave majstorice od kužine očistila meso od ljuštura u sjedinila ga sa šugom, pa poslala po bogoslovu na trpezu.

Pričala je sluškinja Stana da je pok. dr Mirko odma pozna po terini iz svoje kuće da stižu na sto fjoki, pa je od bogoslova tražio da se terina smjesti pred Kralja i toplo mu preporučio da kuša ovu deliciju. Kralj koji je bio vrhunski poznavalac svetskih delicija bio je iznenađen čarobnim ukusom probanog jela, a Mirko se samo smješkom pohvalio da je to jelo spremila njegova sluškinja, ka i riblju juhu sa rižom i pastrvu na lešo. A tek rječni rakovi kad su stigli na sto u umaku od pomidora šljivarki sa murtelom, Mirko nije moga suzbiti svoju rječitost i hvalu spram kužine koja je danas za kralja spremana. Kad je doša red da se poslje ribe proba debit i usta teke zaslade, Mirko ki pravi poznavalac spize i osluškujuć razgovore matere mu i sluškinje u danima pred doček kralja, zna je da preporuči Kralju da ukus vina ne pokvari ničim do vanilicama sa marmeladom od ogrozda koja je spremljena u kući Jankovića. Kralj koji je bio izbirljiv i odmjeren u jelu nije moga odoliti pa je uzeo dvi!

Stana je pričala još puno o tom ručku, a na pitanje moje matere kako je Kralj izgleda, kazala je da ga je vidila samo na sekund kad se odlazeć pozdravlja sa okupljenim vjernim narodom ispred manastirske porte. Zapamtila ga je nasmijanog “ki sa slike” , i - dodala je - “sigur zadovoljnog poslje nakog ručka!”

Te godine kad je spremala ručak za Kralja, sluškinja Stana Kresović imala je 34 godine života i 19 godina staža u kužini pošmajstorice Korolije...
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

RICETE SLANE IZ KISTANJA :

RICETA ZA FJOKE - po kazivanju sluškinje Stane Kresović u kući Korolija

Tjesto za fjoke pravi se od brašna, hladne vode, jaja i soli. Da se tjesto lakše razvlači dodaj malo ulja. Obično se na 1/2 kg brašna uzima 1 žlica ulja.

Brašno prosij u naćve, napravimo udubinu, razbij jaje, dolij slanu vodu i ulje. Najprije utiskuj nožem ili pinjurom a zatim mjesi rukama. Tijesto treba da bude mekano, ali ne previše, jer bi se prilikom razvlačenja kidalo. Mjesi, odnosno gnječi rukama tako dugo da u tjestu ne bude više ni jedna rupica kad ga prerežeš.

Glatko tijesto razdijeli na štruce. Svaki posebno dobro izmjesi te pokrij tećom ili čistom krpom. Ostavimo ga da se odmara tri kvarta od sata (¾ h). Štruce na pobrašnjenoj dasci ili stolnjaku razvij (razvaljaj) u okrugle malo deblje štruce (liči na kobasicu od tjesta). Kad se posuše razvijaj ih dalje prema potrebi.

Ako pripremaš rezance za juhu, tjesto oklagijom razvij vrlo tanko, pusti da se prosuši par sati, pa onda oštim nožem reži uske trakice rezanaca za debljinu noža (oko 1 mm) za juhu ili malo deblje za manistru; a ako pripremaš paštu kao samostalno jelo (npr.za fjoke), tada tjesto razvijemo deblje. Od tjesta za paštu možemo na gratakažu (grataca) izgratati kašu. Tjesto u tom slučaju mora biti tvrdje. Prilikom razvlačenja tjesto ne smiješ previše posipati brašnom da se juha ne bi zamutila.

Ako izrađuješ kvalitetnije tjesto za paštu, ne stavljamo vodu, nego tekućinu nadoknadjuj jajima. Na 30 dag brašna stavlja se 1 cjelo jaje i 2 žumanca ili cjela jaja. (Ako nam ostanu bjelanjci ili žumanci od ostalih jela možemo ih iskoristiti za izradu rezanaca).

Uštedićeš vrijeme i trud ako odjednom napraviš više tijesta. U tom slučaju ne smiješ ga soliti jer so upija vlagu i rezanci bi se brzo pokvarili.

Rezanci, gratana kaša i sl. čuvaju se u staklenim teglama, i to svaka vrsta tjesta posebno. Staklenke zaveži celofanom ili pergament papirom, koje probušiš na više mjesta, da tjesto ima dovoljno zraka. U staklenke spremi samo dobro osušeno tijesto da se ne uplisni.

Domaće rezance kuvaj u juhi, a tjesta koja koristiš kao priloge ili kombinirana jela kuvaj u slanoj kipućoj vodi. Kuvaj u otkrivenoj posudi. Vodu ne bacamo, već je koristimo za zalivanje juhe od povrća, za povrće, umake i sl.

Svježe izradjene rezance treba lagano kuvati 8-10 min, a suve rezance 5 min. duže. Tjestenine kuvamo u velikoj kolicini kipuce vode.

Punjeno tjesto pravi tako da napraviš srednje tvrdo tjesto za rezance i razvaljamo ga u pravokutnik. Fila, (npr. kuvani i ispasirani krompir pomješan sa poprženim petrusimenom, jajima i mrvicama, posoljen i pobiberen) oblikuj u kuglice koje stavljaš na razvaljano tjesto u razmaku od 5 cm. Tjesto presavij preko file, na rubu premaži razmucenim bjelancem, stisni prstima pa nazubljenim kolutom izreži male jastucice. Kuvaj u slanoj vodi kvarat sata te zacini s odgovarajucim zacinom.

Ravioli se prave od tijesta za rezance i nadjeva, slicno kao i punjeno tijesto, samo se fila zamota ki u kiflicu, a kraje zavrneš u stranu ki da sarmu zatvaraš. Fila može biti od sira ili mesa. Ako je fila od sira, raviole skuvamo u slanoj vodi, ocijedimo, zacinimo rastopljenim skorupom i pospemo nagratanim trvdim sirom. Ako je fila od mesa dodajemo odgovarajuci šug, najcešce od pomidora.Takodje raviole možemo poslužiti kao i prilog uz razna mesa sa šugom, kao prilog uz salatu ili jela s povrcem.

U posnim receptima (bez jaja i mljeka) umjesto maslaca stavi biljni margarin, a umesto 1 jajeta 1 dcl bijelog vina.

Kad se uradi tjesto za fjoke , nazubljenim kolutom se izrežu trake širine prsta i popreko se izrežu na debljinu dva prsta. Sada se na sredini svake trakice popreko stisne tjesto da se nagrešpa i dobije izgled fjoka ( mašne, ili leptirica) . Ostavi da se posuši na dasci da zadrži oblik, pa ce takve biti i kade se skuvaju.

FJOKI SA RIBOM I CUKINIMA - Riceta iz kuće pošmajstorice

Prerađen iz teke sa ricetama sluškinje dr Mirka Korolije za današnje kistanjske kuvarice.Veljko

Potrebno za 4 osobe:

• 25 deka fjoka ( mašnica)
• 30 deka pastrvinog ocišcenog mesa ( ili zamrznutih fileta od oslica, )
• 35 deka cukina ( tikvica)
• 2 žlice sjeckane kapule
• 2 žlice maslinova ulja
• 1 deci bjelog vina ( debita dobrog, a može i zeru prošeka ako ima u kuci)
• 1 žlica nasjeckanog petrusimena
• so
• biber
• 1 veza vlašca ( ko ne voli onda može dodati sjeckanog komoraca i prstohvat listica ružmarina)

Priprema:

Neka se riba odmrzne na sobnoj temperaturi. Odrežite krajeve cukinima i narežite ih na fete. Nasjeckanu kapulu propržite na ulju da se zastakli. Dodajte nasjeckanu ribu na kocke i prepržite kratko na jakoj vatri. Zatim dodajte tikvice, i pažljivo mješajte da se ne raspadnu. Zalijte sa suvim bjelim vinom, posolite i dobro pobiberite. Zagrijavajte dok tekucina ne ispari, pa skloni sa vatre.

Skuvane i ocjedjene fjoke umješaj u ribu sa tikvicama, dodaj petrusimen i mješaj par puta dok se ne sjedini. Pospite sjeckanim vlašcem i poslužite.

RACI U UMAKU OD MURTELE ( nana, menta, metvica) - Riceta iz kuce pošmajstorice

Kako su rjecni raci u našem kraju Zakonom zašticeni od uznemiravanja pa tako i od izlovljavanja radi upotrebe u kužini, adekvatna zamjena ce se naci u kakvom zamrzivacu u najbližem marketu, de uzmete ocišcene škampe iz tropskih krajeva umjesto da idete u krivolov na Bribiršnicu…Veljko

Potrebno:

• 2 deca maslinova ulja od ove godine
• 1 kapula velicine “nako”
• 5 režnjeva bjelog luka ocišceni, ne sjeckani
• pola litre samljevenih pomidora “šljivarke” ili konzerva pelata
• pola kile ocišcenih rakova ( iz zamrzivaca)
• 1 deci bjelog vina
• malo sjeckane murtele iz bašce
• malo soli
• malo bibera

Priprema:

Na 2 dl maslinova ulja zazlatite 1 sitno isjeckanu kapulu i 5 režnjeva bjelog luka.

Dodajte tada pola litre samljevenih pomidora ( ili kupite pelat u konzervi ) pa kad se prožmu u gladak i gust umak na tu podlogu ubacite ½ kile rakova.

Pirjajte dok se ne zacrvene podlijevajuci s 1 dl bijelog vina.

Na samom kraju pospite struckom sitno sjeckane domace murtele , tek tada posolite i pobiberite rakove i služite ih vruce.

KRUV S MASLINAMA riceta iz kuce Pericke  

pricala mi pokojna gospojica Zlatka , da je njena mater spremala ovaj kruv uvijek za svecanu trpezu u dane posta, tako da je njem kruv stiga i na sto pred kralja , cime je bila izuzetnmo ponosna. Kasnije ce njen stariji sin xxxx i Zlatkin brat, koji se oženio u Pancevu, raditi u Ministarstvu prosvjete u Vladi nacionalnog spasa generala Milana Nedica , koja je bila vlada Srbije tokom njemacke okupacije u II svjetskom ratu. Vlada je, s obzirom na politicke i vojne okolnosti, stajala na celu poražene države u tom casu i bila je primorana da prihvati kvinsliški odnos prema Nacistickoj Njemackoj. 04.10.1944.g. Nediceva vlada je raspuštena, a on je 06.oktobra zajedno sa vecinom svojih ministara, prebacen, po odluci Nemaca, iz Beograda u austrrijski grad Kicbil. Kicbil je bilo mjesto gde su bile smještene sve vlade cije su zemlje Njemci okupirali. Odatle je emigrirao u Francusku i nikad se nije vratio u Kistanje.. Veljko

danas radimo Perickin kruv ovako:

Potrebno:

1 kilo brašna prosijanog na srednjem situ
1 funta svježeg kvasa ( malo pakovanje )
2 žlicice soli
1 žlicica šecera
4 deci tople vode (ne vruce)
10 deka otkoštenih nasjeckanih maslina
malo maslinovog ulja

Priprema:

Ukljucite pecnicu na najmanju temperaturu i grijte brašno desetak minuta. Iskljucite.
U vanglu stavite brašno, so, šecer i kvasac, dobro promješajte i sipajte toplu vodu, malo po malo. Uzmite drvenu žlicu i polako umješajte vodu tako da formirate tjesto. Tacna kolicina vode zavisi od brašna.Dodaj nasjeckame masline i zeru maslinova ulja. Mjesite malo rukama dok tjesto ne prestane da se ljepi.
Prebacite na radnu površinu, još ga kuvajte rukama na pobrašnjenoj dasci pa raširite, pa savijte jedan kraj prema centru, a drugi preko njega. Prenesite u podmazanu padelu, pritisnite prstima ivice, tako da središnji dio bude malo izdignut. Pospite sa malo brašna. Pokrijte padelu cistom krpom i ostavite da naraste oko 40 minuta na toplom ili oko 1 sat na sobnoj temperaturi.
U meduvremenu zagrijte pecnicu na 200 stepeni. Kada tjesto naraste do ivice padele, pecite oko tri kvarta od sata (možete i da podjelite tjesto u dvi štruce). Prevrnite kruv na krpu, da provjerite da li je gotov (kada kucnete po donjoj strani treba da zazvuci šuplje). Vratite kruv u pecnicu na još 5 minuta, ali ga okrenite naopako i stavite na rešetku, ne u padelu. Ovo radite da bi postao krckav sa svih strana.
Ohladite, najbolje na žicanoj rešetki, prekrivenog krpom.

Kad bi mater vidila da joj treba kvasa za kuvati kruv, pošalje me u radnju kod Mile Bauka i Rajka Karanovica da kupim i donesem. Kvas je bio u velikom pakovanju od kile umotan u papir, pa kad kupuješ Rajko uzme konac i presjeca kvas tacno na centimetar ki salamu, a onda još jednom fetu presjece konceo po polovici. Tako se od jedne fete dobiju dvije funte kvasa za kruv. A jedna je dovoljna za zamjesiti kruv od dvi štruce u tepsiji kad peceš na struju a ne kupuješ u Zadružnoj pekari kruv.

BAŠKOT SA MASLINAMA - Brusketi od Vujasinovicke  

Baškot je prepecenac – dvopek. Bruscchette su prepeceni a neisušeni kruv od juce.Veljko  

Od kruva u koji je dodato prilikom pravljena edna dobra šaka sjeckani maslina a pecen u manjoj tepsiji u cetri štruce popreko, isjeci fete što tanje i presjeci uh nožem na pola. Premaži perom umocenim u mješanciju od maslinova ulja u kojem je razmucena žlicica konserve od pomidora i par listica ruzmarina i izgnjecen jedan cen bjelog luka. Posloži na gradele iz pecnice i peci dok ne porumeni u sredini.

Na hrskave bruskete stavi po žlicicu riblje paštete i složi na pladanj za posluživanje na kome je obavezno bjela izvežena krpa.

  RIBLJA PAŠTETA Dare Korolije - Simicinke

  Za slave u vreme posta idealan ricet kojim se na stolu zamjeni pršutina i sir, a ostavlejno u špajzi ili konobi bez frižidera moglo se u maškariolu cuvati par dana. Sada u frižideru može trajati 7 dana. Ako je kolicina za kucu velika moš podjeliti sa dobrim komšijama, da i njihova djeca osjete slast. Sigurno ce se komšinica zahvaliti na daru i poslati od kolaca šta je spremila u nedilju da se nade tvojoj djeci. Veljko

Sastojci:

1 kilo bjele rjecne ribe ( ili bilo koje morske ribe )

zacin ( so )

sjeckana mrkvica

kapula

bjeli luk

konserva od pomidora

2 lista lovora

malo ruzmarina

1 bicerin kvasine

2 dl ulja maslinova

Nacin pripreme :

Ribu ocistiti od krupnih kostiju, peraja i glave (samo vece ribe) i slagati u posudu na cije dno treba staviti neki podmetac (iz ekspres lonca i sl), ili složiti nekoliko žlica unakrst kako se masa ne bi priljepila za dno. Komade ribe treba dobro naslagati jedne na druge, kako bi izmedu njih bilo što manje praznog prostora. Svaki red riba treba malo posuti zacinom, po želji i sjeckanom mrkvicom, kapulom, bjelim lukom ili konservom od pomidora.

Kada se naredaju sve ribe, ubaciti 2 lista lovora, eventualno malo ružmarina i 1 bicerin kvasine, pa naliti ulje tako da prekrije sve ribe. Ukoliko ste ribe dobro slagali, za navedenu kolicinu ribe bice vam potrebno najviše 2 dl ulja.

Poklopiti sud i staviti na kraj špakera kod suda za vodu da nije jaka vatra, pa ostaviti da se kuva 10 do 12 sati. Riba je gotova kada sva tecnost postane bistra. Nakon ovakvog kuvanja, riba nema kosti - one su se razložile. Dio ovako pripremljene ribe možete ocjediti, izgnjeciti u avanu i dobicete ukusnu riblju paštetu.

(Za pripremu ovog specijaliteta možete uzeti najjeftiniju bjelu rjecnu ribu, ili pak bilo koju morsku ribu, pocev od papalina, skuša, oslica pa do najskupljih riba. Efekat je uvek dobar, s tim što treba imati na umu da se morska riba vrlo malo soli (papaline ne treba uopce soliti!). Na elektricnom špakeru stavi na ringlu ukljucenu na najslabije, tj. na jedinicu. Proces možete ubrzati kuvajuci ribu u ekspres loncu. Umjesto avana možete ribu izmiksati sa maslinovim uljem i kuvanim žumancem. Veljko)

BAKALAR SA SLANIM SARDELAMA iz kuce Maleševica

  Bakalar je svojom aromom pa unekoliko zasjenio domace sušene ribe koje su se generacijama nalazile na trpezama kako bogatijih tako i siromašnijih kuca u Bukovici. Bilo ga je kupiti u svakoj radnji u Kistanjama, cijena nije bila mala ni za ono vreme, ali se radje odrekneš koje tucice ili pulestra pa za te pare kupiš bakalar u radnji. Pakovan u velike jutane vrece, obicno je staja odma pored vrata od radnje, ki suva drva spakovan, a ulica bi mirišala na bakalar pa si cio ne cio štumkom bio primoran da kupiš. Zna štumak šta je dobro! Najcešce je spreman sa krumpirima ili šubijotima u teci, a ima je i specijalnije oblike i nacine spremanja u kistanjskim kužinama. Samo neke od zaboravljenih riceta spominjem, ali im se ukus nije promjenio od davnina, da prste poližeš. Veljko

Sastojci ( za 5 porcija)
- po kile bakalara (sušenog),
- tri kvarta od kile krompira,
- 3 usoljene sardele,
- 2 žlice maslinovog ulja,
- 2-3 cena sjeckanog bjelog luka,
- so i biber po ukusu.

Priprema
Suvog bakalara prvo malo zagriješ u pecnici šroreta na drva pa ga onda dobro isprebijati drvenom oklagijom ili slicnim predmetom, tada ga potopiti u hladnu vodu i uz povremeno mjenjanje vode u kojoj riba leži držati potopljenog dva dana da bi nabubrio.

Potom ga skuvajte u slanoj vodi u koju je dobro uliti 1 deci bjelog vina, pa kad omekša, skinuti mu kožu i izrezati na komade, a vodu sacuvajte. Ocistiti komade bakalara od kože i draca.
Krompir kuvajte u ljusci, dabome posebno, ogulite ga i isjecite na kolutove.
Na vrelo ulje stavite ocišcene od krljušti i soli slane sardele, popržite ih sa obe strane, dodajte bjeli luk i pospite petrusimenom, pa skinite sa vatre.

U dublju posudu redajte na dno red krompira, zalijte uljem u kome ste pržili sardele, pospite onim petrusimenom i bjelim lukom, stavite isjeckane sardele kojima ste izvadili kicmu, na to poredajte bakalar, prelijte uljem, posolite i pobiberite, pa tako do kraja, s tim da odozgo opet ide red krompira.
Svu masu prelijte sa 1-2 dcl. vode u kojoj se kuvao bakalar, pa stavite u zagrijanu pecnicu na 200 °C da se zapece.

  BAKALAR - riceta od Milke Ðokinice

Za bacalà al bianco potreban je sušeni norveški bakalar ( langa ) koji valja potopiti u vodi preko noci da bi nabubrio. Još bolje je ako tako potopljeni bakalar držite u hladnoj vodi i nekoliko dana prije kuvanja s time da povremeno mijenjate. Ovako spremljeni bakalar poslužuje se kao samostalno jelo, uz blitvu ili puru. Od pica, uz bakalar prija i crno i bijelo vino.Veljko

Potrebno:

½ kile bakalara,najmanje ( a može i više ako nije cjenji )

½ do ¾ kile krumpira,

1 dl maslinovog ulja,

glavica bjelog luka,

so ,

biber,

petrusimen,

lovorov list.

Pripremanje:

Tri dana prije kuhanja valja bakalar namociti i svakodnevno mu mijenjati vodu, te ga savijati da omekani. Dobro je bakalar tuci drvenim baticem kako bi što lakše omekanio. Nakon tri dana namakanja, bakalar se pristavi kuvati u hladnu nesoljenu vodu. Kad zakipi, lagano se posoli i doda nekoliko cena bjelog luka i lovorov list , pa nakon 20 do 30 minuta makne s vatre. Prokuvani bakalar, kad malo odane, tj. kad se malo ohladi, valja pažljivo oguliti od kože i ocistiti od najmanje drace (kosti).

Vodu u kojoj se bakalar kuvao, ne bacajte, trebat ce vam kasnije.

U drugom loncu se posebno skuha krumpir "pod korom", oguli i nareže na fete.

BAKALAR NA BIJELO :

ocistite komade bakalarovog mesa od kože i kostiju te meso tucite drvenom mješajom dok ne postane kao pire. Nekoliko cena bjelog luka, vec prema okusu, sitno isjeckajte i vrlo malo propržite na maslinovom ulju pa sve dodajte u pire. Dodajte oprezno malo soli i bibera, sjeckanog petrusimena te dobro promiješajte.

BAKALAR U TECI:

Glinenu posudu ( ili vatrostalnu ) ili tecu , ovisno o tome hocete li bakalar zgotovljavati u pecnici ili na pari, namažite maslinovim uljem. Slažite red krumpira, pa red komadica bakalara, pospite obilato sitno nasjeckanim bjelim lukom i petrusimenom, te pobiberite. Ponovite još jednom istim redom. Na vrhu posude kao gornji sloj mora biti krumpir. Zalijte sada masu maslinovim uljem i oprezno, ne previše da masa pliva, vodom od kuhanog bakalara. Posuda se zatim poklopi i dobro protrese, dok sok ne postane kao mlijeko. Na kraju, poklopljena se posuda stavi u pecnicu ili u kipucu vodu i pusti da istiha krcka najmanje sat vremena, uz doljevanje vode u kojoj se prethodno kuvao bakalar. Služi se u zdjeli u kojoj se kuvalo, a posebno se ponudi fino sjeckanim bjelim lukom i petrusimenom i maslinovim uljem, jer velik je broj onih koji vole jaci i oštriji ukus te delicije (delikatese).

  ŠNICLA OD ŠPANJAKA od Budimiruše

Pricala je pok Stana Kresovic kako je jedne prilike išla kod budimiruše po nešta šta je pošmajstorica poslala, a kako je bilo kasno popodne u zimsko doba, a svjetla nije bilo ušla ona u kucu Budimira i popela se bjelim mramornim stepenicama do na sprat i kad je zakucala na vrata da ude, uvati za kvavu i – cikne od stra! Prestrašila se kad je u ruci umjesto mesingane kvake osjetila nešta ki gusjenu, kad ono Budimiruša sašila navlaku za kvake od pliša da se ne kalja kvaka koju je glancala svake nedilje dva puta da bi se sijala ki zlato.Veljko

Potrebno je :

1 kilo svježeg španjaka,

30 deka riže,

so,

biber

sjeckan petrusimen,

malo ulja i

malo brašna.

Priprema:

Spanac dobro operi i obari ga. Kada se ohladi iseckaj ga, a za to vreme skuvaj rižu i procjedi. Sjedini španjak (spanac) i rižu, dodaj so, biber, sitno sjeckan petrusimen. Ukoliko je rjetko dodati malo mrvica ili brašna. Praviti male šniclice i uvaljati u brašno, zatim prži na ulju dok ne porumene i sa jedne i sa druge strane.

BLITVA - svi je jednako kuvaju u Kistanjama

  Najcešce jelo u Kistanjaca što se zeleni tice. Dobro paše uz friganu ribu (petkom kad je donesu na pijacu ribari iz Tribunja ili Tisnog), a bome i uz frigane telece šnicele na brzo. Ako nema šnicela, more i uz kuvana utvrdo jaja, koja ti caca ili mater pinjurom žgnjeckaju pa sve zajno umeljaš, a i blitva izgubi na žestini. Nekako lakše ide u grlo kad ima su cim. Veljko

Sastojci :
blitva
ulje
so
bijeli luk

Priprema :
Zadebljale vrhove odsjecite. U kljucalu posoljenu vodu stavite blitvu. Kroz 15-ak minuta probajte da li je skuvana (dužina kuvanja zavisi od starosti biljke).
Procijedite, malo pouljite, dodajte bijeli luk, posolite i služite uz kuvani krompir i ribu.
Možete i izmiješati blitvu sa kuvanim krompirom i tako poslužiti.

Može se kuvati zajedno sa nasjecenim krumpirima i poslje cjedenja ostavito malo corbice, pa se jede žlicom, stariji to vole tako.

BLITVA SA KOSICAMA I BOBOM - riceta iz kuce Cvjetkovic

Sastojci :
svežanj blitve
4 krompira
par cenova bjelog luka
šaka žuti kosica od gra cucavca
šaka zelene kosica od gra trkljaša
dvi šake boba ( al ne boli droba !)
so
maslinovo ulje

Priprema :
Blitva se ocisti i opere pa se baci u kljucalu vodu i ostavi da vri nekoliko minuta . Potom se smanji na nisku temperaturu i kuva dok stabljike ne omekšaju.
Obare se 4 oguljena krompira, gra kosice i bob, svaka stvar posebno jer zahtjevaju razlicito vreme da omekšaju.
Kad je sve gotovo, procjediti i sve staviti u istu terinu. Blitvu dobro ocjediti, isjeci nožem na manje komade, ali ne presitne, najbolje oko od 3 cm.
Pomješati blitvu sa ostatkom povrca (kosice isjeckati na 2-3 djela popreko), dodati so po ukusu, sitno sjeckan bjeli luk i maslinovo ulje.
Ovo je najlepše da se jede hladno, ali može i toplo. Ide uz ribu, ali i uz druga mesa.


BLITVA I SLANUTAK - riceta iz kuce Šegan

Iznenadujuce se dobro slažu, a u kombinaciji su bogati vitaminima i mineralima. Ova juha ce uz krišku baškota postati cjelokupni rucak ili vecera. Veljko

Potrebno:
kvarat kile slanutka ( vrsta gra, slanog ukusa ),

4 cena bjelog luka,

3 kvarta od kile blitve,

glavica kapule,

3 manje pomidore ,

žlicica mljevene paprike ,

lovorov list,

1 ½ deci bijelog vina,

2 žlice sjeckanog petrusimena,

1 ½ litra vode,

maslinovo ulje
Priprema :
Slanutak operi i stavi mociti u hladnu vodu preko noci. Zatim ga procijedite u situ, isperi i stavi kuvati u litru i po vode. Pomidore operi i cijele stavite u slanutak. Glavicu kapule ocisti i nareži na cetvrtine. Bjeli luk ocisti i prereži na polovine. Luk, kapulu , mljevenu papriku i lovorov list dodaj slanutku pa sve poklopite i na laganoj vatri kuvaj pola sata.

Blitvu operi , ocisti , nareži na trake i kratko kuvaj u vreloj vodi, procijedi, dodaj slanutku i sve kuhajte još kvarat sata.

Iz lonca izvadi kapulu, pomidore, bjeli luk i žlicu slanutka te sadržaj izgnjeci u avanu (posudi sa tuckom ili prosto sameljite mikserom). U tavi na malo ulja kratko prži dobiveni pire, podlij bijelim vinom i time zalij juhu. Sve kuvaj još deset minuta, pospi svježe sjeckanim petrusimenom i posluži u dubokim pijatima.

KRUMPIRI SA HRENOM - riceta iz kuce Baljkovica

  Potrebno:
1 kilo krumpira,
2 žlice brašna,
1 korjen hrena,
ulje,
kvasina,
so.

Priprema :
Oprati krompir i skuvati. Oljuštiti i isjeci na tanke kolutove.
Na vrelom ulju propržiti brašno, ali paziti da ostane bjelo. Naliti hladnom vodom. Mutiti pjenjacom da bi se razbile grudvice. Posoliti i kuvati da se umak zgusne. Pred samo služenje jela dodati istrugan koren rena i sipati kvasine po ukusu.
U dublju terinu staviti krumpir i preliti ga umakom od rena. 

RESTANI KRUMPIR ( restovani) – riceta iz svake kuce kistanjske

  Potrebno:
1 kilo krumpira,
1 kapula,
4 žlice ulja,
so,
petrusimen

Spremanje:
Oprati krumpir i skuvati ga u vreloj slanoj vodi. Ocjediti, poklopiti i ostaviti da se malo prohladi, pa oljuštiti. Krompir iseci na tanke kolutove.
Na zagrijanom ulju propržiti sitno iseckan crni luk. Dodati krompir, posoliti i dobro izmešati (ili izgnjeciti) i propržiti. Na kraju pospi isjeckanim petrusimenom.

CIKLA SALATA ( za zimu) riceta iz kuce Vujasinovic

Potrebno:

5 kila cikle
3 litre vode
1 litra kvasine
2 šake šecera
1 šaka soli
1 kesica iz apoteke salicila ( sada kažu nije dobro, pa bolje uzmi konzervans iz radnje )
nekoliko ocišcenih i isjeckanih glavica bjelog luka.

1 ocišcen korjen hrena
Priprema :
Ciklu oljuštiti i isjeci na kolutice (ako je krupnije na pola ili cetvrtine) i složiti u tegle. Izmedu slaganja novog reda staviti po malo bjelog luka. Na kraju ubaci korjen hrena presjecen uzduž na pola.

Skuvati 3 litre vode sa 1 litrom kvasine, soli i šecerom pa vrucim preliti ciklu. Zatvoriti tegle i prekriti dekom i jastucima da ostane što duže toplo ( dunstanje ).

Ako se brzo oladi cikla ce biti tvrda pod zubima, nece mnogo omekšati.

SALATA OD CIKLE ( za odma)

Ispeci neoguljenu ciklu u pecnici dok ne omekša. Oguli koru i nasjeckaj na tanje fete ( kod nas nije bilo baš velikih primjeraka, više nako duguljaste su rasle ). Vamo uzmi vanglu i stavi ciklu, odozgo posoli, pobiberi, dodaj gratanog hrena malo, zaulji i teke zakvasi. Promješaj i prespi u terinu za salatu , pa odozgo za ukras poredaj okolonaokolo kružice od skuvane mrkvice i fete od skuvanog manjeg krumpira, naizmjenicno.

KRASNA SALATA OD CIKLE ZA DJECU - nije posno!

Iz bašce donesi ovecu ciklu, operi od zemlje i ocjeci lišce. Kad si vec u bašci izvadi i koju mrkvicu , pa na špinji operi a lišce osjeci i baci u kraj. Ciklu odma oguli i na krupno ( za jabuke) grataj u terinu. Odozgo nagrataj mrkvica dvi tri na sitno. Vamo oguliš jednu vecu kapulu i isjeckaš je na najsitnije kockice, i posoliš ga da omekša. Poslje sve zamješaš i malo zakvasiš. Promješaj u terini. Ozgo stavi skorup od jutros i sve još jednom umješaj. Ako nije post!

Jako zdravo i djeca vole jesti!

POSNE POSLASTICE IZ KISTANJA

BRUŠTULANI BAJAMI - riceta iz svi kuca u Kistanjama ista!

potrebito:

jedna cikara bajama

jedna cikara cukra

jedna cikara vode

Spremanje:

Sve zajno staviš u tecu i na vatru uz povremeno mješanje. Kad pocne cukar u karamel se pretvarati i kljucati stalno mješaj drvenom žlicom da se cukar zaljepi na bajame, poslje ce karamel postati rozikast, i još više mješaj da se bajami izmedu sebe ne zaljepe. Kad se više ne ljepe za tecu i žlicu , bajami su broštulani!

Tajna u broštulanju bajama nije u mjeri nego u teci ! Važna je i vatra na špakeru i da se stalno bude uz tecu, inace se karamel nece isušiti dovoljno pa ce se sve zaljepiti u jednu masu koji ni cekicem nemoš razbiti. A onda moš i tecu baciti jer se ne da odljepiti nicim! Veljko


POSNE VANILICE – Riceta iz kuce pošmajstorice

Potrebito:

• 1 šolja kristal šecera
• 2 šolje brašna
• 2 šolje mljevenih orasa
• 1 šolja ulja
• 1 žlica prah šecera iz kutije de je ostavljen su tri šipke vanilije
• soda bikarbona
• šecer u prahu
• džem

Priprema :

Dobro zamjesiti brašno, kristal šecer, orase, ulje i vrlo malo sode bikarbone. Dobijeno tjesto rastanjiti oklagijom do debljine od pola prsta ( pola centima ), a zatim malom okruglom modlom ( ili naopako sa bicerinom) vaditi vanilice i redati ih u podmazanu tepsiju. Peci u prethodno zagrijanoj pecnici na umjerenoj temperaturi. Ispecene vanilice premazati pekmezom, pa spajati po dvi, a zatim ih uvaljati u šecer u prahu pomješan sa vanilijom.

Riceta od KORA ZA PITE po kazivanju Radmile – Slavicine iz Šeganove kuce

  Kako nije bilo ki danaske za kupiti gotovije kora za pite , to su se kuvarice izvještile u razvlacenju kora na kuhinjskom stolu. Bilo mi je uvjek zanimljivo gleti kada mater sa nabrašnjenim rukama iz gomilice tjesta rastegne koru preko cjelog stola a da ne pukne, a kad pukne uvjek bi ucinila ono u zadi jezika šta se cuje kroz nos: MMM! - ma šta god to znacilo. Poslje uzme nož pa ki da kroji robu, opsjece tjesto, a ja idem za njom i skupljam šta je višak da ne pane na pod od dasaka (koji se svake nedilje frega bruškinom i šodom, pa poslje ražentava u dvi vode. Tada nije bilo laka za premazati daske na podu). Veljko  

Tijesto za pite se mjesi od samoga brašna, soli i vode. Što je tjesto slanije, lakše se kasnije rasteže.

1 kila brašna

2 žlicice soli

Uradi tjesto sa mlakom vodom da bude meko a da se ne ljepi za prste. Kad umjesiš tjesto napravi kruvice velicine šake i pusti da malo odmore. Zatim ih razvaljaj oklagijom su dosta brašna do velicine palacinke. Sada na jednu palacinku premaži uljem i odozgo priljepi drugu, tako ucini i sa ostalima spajajuci po dvije. Prekrij krpom i pusti neka stoji još pola sata. Poslje oklagijom rastegni tjesto do u tanko , a zatim nastavi razvlaciti pouljenim rukama preko ivica stola okolo naokolo,da se vide šare na stolnjaku kroz koru. Nožem opkroji širinu tepsije i stavljaj filu , pa zamotaj polako podižuci stolnjak da se urola u pitu. Posloži na nauljenu tepsiju i premaži perom umocenim u ulje, pa peci na srednje jakoj vatri dok se pita ne zarumeni.

Kad je post :

filaj sa gratanim jabukama, teke cimeta nagrataj, i zeru suvica natopljenih rumom ubaci. Pocukri po volji. Kore prije stavljanja file pospi mrvicama od starog kruva.

Kad nije post :

Fila od mesa :uvriži jednu kapulu na masti i dodaj nagratane dvi mrkvice , pa mesa edno kvarat kila samljevenog na sitne buže, posoli i pobiberi. kad je gotovo skini sa vatre i neka se oladi, pa uvij u pitu .

Fila od sira mlada cini se tako da u teci zgnjecaš sir na komadice i dodaš užbacena tri jaja pa malo posoli, pa sve ljepo promješaš da bude gusto i rasporediš na koru pa zaviješ u pitu.

Ako koje od gazdine djece traži slatku pitu , ostavi prije soljenja dijo smjese i pocukri, volice jesti.

„PRSKANO“ POSNO TJESTO ZA ŠTRUDLE I KROFNE - riceta od Branke iz kuce Maleševica

  Uz fritule, uštipke, prženice cest slatkiš u videnijih kuca bile su krofne. Za umjesiti krofne imade stotinu riceta ali se pokazalo da smao nekima od kuvarica vavje uspiju. Koju li su tajnu imale – imale su i nisu je baš lako odavale drugima. Da ti ricet ali ti ne kaže za tajni sastojak ili postupak kojim ce i tebi biti ljepe i žute ki njeve, neg ti se razmecaju u cucku koja nama pouglji docim se ulja dovati.

Evo ricete za posno tjesto od koga su ukusne i krofne a i štrudla koju filaš sucim imaš. Veljko

  Potrebno:

1 kila brašna bjeloga

½ litre toplije vode ( ne vruce , a ne niti mlake)

2 žlicice soli

2 žlicice zukera ( može i više, ali se tjesto brzo zacrni kad frigaš)

½ male funte kvasa

malo više od ½ cikare ulja.

Priprema:

u ½ litre vode rastopi kvas i dolij ulje,mješaj pa nama dodaj u brašno koje si zacukrila i posolila. Zamješaj sade tjesto. Prebaci sade tjesto na dasku i razvuci ga oklagijom do u tanko ( nako, ne skroz). Koru sade poprskaj vrucom vodom ( koja još ne kipi ali nije ni mlaka) sa kakvom žlicom se posluži da se ne isfuriš. Koru sade presavij napolja sa strane i ostavi pod krpom kvarat od ure. Ponovi ovo još dvaputa.

Ako ceš frigati krofne , iz tjesta cašom vadi krugove i peci na srednje jakoj varti sa obe strane dok ne porumeni.

Ako oš praviti štrudlu , razvaljaj oklagijom tjesto na dužinu tepsije , pa premaži kakvom ljepom marmeladom ili pofurenim samljevenim bajamima ili orasima koje pošeceriš. Ako je post ne stavljaj mljeko u filu nego pofuri sa vodom. Savij štrudlu u štruce i složi u podmazanu i pobrašnjenu tepsiju. pa peci u špakeru na srednje jakoj vatri dok ne porumeni.

Ako oš da se štrudla cakli , premaži je pred kraj pecenja perom umocenim u žbaceno žumance, ili prosto premaži vodom preko gornje kore.

 

POSNI KOLAC OD JABUKA PETROVACA - riceta iz kuce Lalica ( Pojkine matere)

  U dane pred Petrovdan, na nedjeljnim ruckovima su se spremale slastice od jabuka petrovaca , sa vocke koju je svaka kuca imala u bašci, iako nisu bile za dugotrajno cuvanje , ali su dobro cinile da se djeca nauživaju dok ne stigne novo voce.Veljko

  Potrebno:

3 cikare nagratanih jabuka petrovaca

3 cikare cukra

nepuna cikara ulja

1 žlicica sode bikarbone

Sve zajedno zamješati i ostavi da stoji jedan sat.

Poslje stavi u tu smjesu:

2 cikare brašna,

l cikaru griza

Sjedinjenu masu iskreni u podmazanu padelu ( dublja tepsija ) i peci po ure na jakoj vatri ( jace podloži špaker).

Posuti prašnim cukrom i isjeci na rombove ( po dužini padele uzduž, a po širini ukoso )

 

BOMBICE OD JABUKA - riceta iz kuce Jankovica

ŠJOR Niko Jankovic ka veliki veletrgovac ima je dosta prijatelja u Dalmaciji od Zadra do Spljeta. Iz redovne nabavke koje je ima za trgovinu, uvijek bi mu koji od poslovnih partnera , kako se to danas kaže, posla i nešta domacega mimo kupovine, Tako su djeca Jankovica u kuci oduvjek imali limuna, naranaca i mušmula i nešpula - voca za koje smo mi Titovi pioniri saznali tek u školi kad su nas castili sa jednom narancom prilikom stupanja u Savez pionira za Dan Republike. Veljko

Sastojci
1 kilo nagratani jabuka petrovaca

½ kila cukra
1 cikara vode
5 deka bajama
1 naranca (ili limun)

Priprema
Šecer staviti u tecu i kuvati dok sirup ne pocne da se zgušnjava. Ocišcene i nagratane jabuke dodati u sirup, promješati, nacjediti sok od narance (ili limuna) i dodati struganu koru narance. Bez prekida mješati dok se masa ne zgusne. Tada skinuti sa vatre i umješati isjeckane bajame.
Praviti bombice pa svaku uvaljati u šecer promešan sa cimetom. Stavljati na papir, a kada se ohladi redati na tanjir.

POSNE JABUCICE – riceta iz kuce Maleševica

Potrebito:

30 deka šecera

40 deka oguljenih i nagratanih jabuka petrovaca

10 deka mljevenih bajama

1 limun

Pripremanje:

Ušpinovati šecer sa vodom, pa u ukuvan sirup dodati jabuke i kuvati ih dok ne postanu mekane, a sirup gust. Skuvane jabuke skloniti sa vatre, pa im dodati nagratanu limunovu koru i samljeveni bajam. Izmješati i ohladiti. Rukama oblikovati jabucice, a da se ruke ne bi ljepile posuti ih sitnim šecerom. Peteljke jabucica napraviti od cackalica, a cvjet od karanfilica.

 

POSNI KOLAC riceta iz kuce pošmajstorice

Božanstven je! Kao medenjak!!Veljko
Potrebno:

6 žlica pekmeza od šipuraka,

10 žlica šecera,

1 caše mlake vode,

½ kile brašna,

pola žlicice praška za pecivo,

po šaka sjeckanih orasa,lješnika, rumovanog suvog grožda,

1 žlicica karanfilica ( u avanu zdrobljenih pupoljaka,naravno ),

1 žlicica muskatnog orašcica nastruganog,

1 žlicica cimeta.

Sve zajedno izmješati i ispeci na srednjoj vatri.

ŠTANGLE OD SMOKAVA I BAJAMA - riceta iz Baljkovica kuce

  Suve smokve i bajami su najcešci sastojci u škancijama kistanjskih kredenca i špajzama. Suvo voce za u dane kade nemade nikakvoga svježeg voca , a i kolaci nisu loši. Uvijek bi se na pijaticima na stolu u tinelima nalazilo po malo suvi smokava i bajama što glot što broštulani, a da se nade kade kakav važan gost il uzvanik treba u kucu doci. Kad ode , opet se sve sklanjalo u kredencu pod kljuc, pa su djeca uvjek volila da im ko u kucu naide. A onda mater nije branila ili nije smjela pred gostima, da se djeca dovate bajama i smokava kolko oš. Veljko

Potrebno:

25 deka šecera ušpinuj sa 1 cikarom vode kao za slatko ,

u to dodaj :

25 deka sjeckanih suvi smokava

25 deka samljevenih bajama

šaku rumovani suvica.

Masu rastegni na cistu krpu na 1 prst debljine i pusti da se ohladi i stegne. Odozgo pospi kristalnim cukrom. Kade se steglo okreni na dasku cjelu masu i sjeci na trake po prst širine i popreko na tri prsta dužine. Pospi ovu stranu prašnim cukrom.

Druge kuce su pravile od istog sastava kuglice koje se uvaljaju u mljevene orase i stave da se osuše .


ŠTANGLICE – riceta iz kuce Živkovica

Potrebno:

10 deka orasa,

10 deka lješnika,

10 deka bajama,

10 deka suvih smokava,

10 deka suvog grožda,

10 deka cokolade,

½ kile šecera,

1 limun.
Suvo i koštunjavo voce isjeckano na komade pomješati sa šecerom, ucjediti u to sok od limuna i na blagoj vatri mješati ( drvenom žlicom ) dok se ne ukarameliše i hvata za žlicu. Tad dodati i na komadice isjeckanu cokoladu, izmješati i razliti u pouljenu padelu!
Ne sasvim ohladeno sjeci u štanglice ( 3 širina = 1 dužina)


KUGLICE OD MLJEVENIH SMOKAVA - riceta iz kuce Mile Martic

  Potrebno :
- 1/2 kile suvi smokava
- kvarat kile mljevenih oraha
- kvarat kile šecera
- nagratana kora od jedne narance
- esencija od ruža (ili ruma)
Priprema :
Samljeti smokve na mašini za mljevenje mesa, dodati mljevene orase, šecer, narendanu koru od jedne narance i ruma koliko je potrebno da se umijesi i sjedini masa.
Praviti kuglice velicine orasa i uvaljati u kristal šecer, a može i u mljevene orase.
Ostaviti da se stegne i slagati u papirnate podmetace.

Bilo je kuca koje su nabavile podmetace još u Becu i nisu se bacali poslje upotrebe nego pažljivo cuvali poslje upotrebe. Poslje su se kistanjske sluškinje ispotaja smijuljile kad bi se proculo kako je koja gospoja naglašavala da se ne iskalja papirni podmetac, pogotovo što se u kuglice stavljala i otopljena cokolada u smjesu ili se u nju umakale kuglice prije nego se uvaljaju u šecer ili orase. A bilo je i toga! Veljko


PUŽICI SA ORASIMA - riceta iz kuce Živkovic

Potrebno:

½ kile brašna

¼ kile orasa

10 deka suvica (suvog grožda)

¼ kile šecera

ulje

sok od limuna

vanilija

Priprema:

Zamjesiti brašno su malo mlake vode i pola žlice ulja, kao za svaku pitu. Tjesto podjeliti na dva djela i ostaviti da miruje oko pola sata. Zatim razvuci kore. Kore prosušiti, poprskati vrelim uljem, presaviti sa sve cetiri strane za velicinu tepsije, ponovo poprskati uljem, posuti orasima i suvim groždem, pa uviti pomocu stolnjaka u cvršcu rolnu.

Od druge kore napraviti istu takvu rolnu. Isjeci pitu na jednake komade i složiti ih u podmazanu tepsiju tako da se vidi nadjev. Pitu ispeci, a u meduvremenu napraviti sirup od šecera i 1 caše vode, staviti da se ušpinuje, dodati vaniliju i sok od limuna i preliti pitu dok je još vruca, pa servirati kad se ohladi.


POSNI KOLAC S MEDOM – riceta koju je cinila Budimiruša

Potrebno:

kvarat kile meda

kvarat kile vode

kvarat kile šecera

kvarat kile mlevenih oraha

kvarat kile brašna

2 žlice kakao praha

nastrugana kora 1 limuna

1 žlicica cimeta

15 deka suvica ( suvog grožda,groždica )

1 žlica praška za pecivo ( jedna kesica )

Priprema:

Sve sastojke, redosljedom kojim su napisani, energicno izmješati. Peci 30-40 minuta. Prvih desetak minuta peci na 220 stepeni, a potom na 180. Ohladen kolac posuti prah šecerom, sjeci na kocke i služiti.

 

POSNI MEDENJACI - riceta iz kuce Živkovic

  Potrebno:

½ kile oštrog brašna,
1 žlica praška za pecivo,
1 žlica vanilija-šecera,
10 deka šecera,
15 deka meda,
kvarat od kile margarina,
1 žlicica cimeta,
prstohvat soli.

Priprema:

Margarin umutiti sa šecerom. Dodati vanilija-šecer, brašno sa praškom za pecivo, 5 deka meda, so i po potrebi 1-2 žlice tople vode. Dobro izmješati rukama.
Navlažiti ruke i oblikovati sasvim male kuglice, pa redati na nauljenu tepsiju. Ispeci u pecnici.
Ostatak meda rastopiti u šolji tople vode. U sirup umakati vruce medenjake, pa ih poredati na tacnu da se prosuše.

POSNI MEDENJACI na 2. nacin - riceta iz kuce Mile Martic

Potrebno:

40 deka brašna
10 deka šecera
1 žlicica sode bikarbone
1 žlicica cimeta
sok i kora od jednog limuna
10 deka samljevenih orasa
4 žlice meda
Preliv:
kvarat kile šecera
2 deca vode
2 žlice vanilija šecera

Priprema:

Zamjesiti tjesto od gore navedenih sastojaka i ostaviti ga da odmara 1 sat. Razviti ga na prst debljine i okruglom modlom vaditi medenjake ( moce okrenutom cašom od likera) . Redati medenjake u tepsiju i peci na 180 stepeni. Iskljuciti rernu.

Skuvati gust sirup za preliv. Tople medenjake premazati sirupom i vratiti u rernu da se suše.

STARINSKI KOLAC SA MEDOM - riceta iz kuce Krneta  

Potrebno:

1 deci meda

1 deci ulja

kvarat kile šecera

kvarat kile brašna

kvarat kile samljevenih orasa

1 limun

1 žlicica praška za pecivo

3 deci bjelog vina

1 žlica kakao praha

šecer u prahu za posipanje kolaca

Priprema:

Izmješati u jednolicnu smjesu ulje, med, šecer, kakao, mlevene orahe. Tome dodati sok i nagratanu koru limuna. Zatim dodati brašno u koje je stavljen prašak za pecivo, pa polovinu kolicine vina. Na kraju dodati i preostalo vino. Sve zajedno dobro izmešati u gustu masu tako da ne otpada lako sa drvene žlice. Odmah usuti u tepsiju podmazanu uljem i posutu brašnom, staviti u zagrejanu pecnicu i peci na srednjoj vatri 35 minuta. Ispeceni kolac posuti šecerom u prahu i kada se potpuno ohladi isjeci na rombove.

POSNI KEKS NA MAŠINU riceta iz kuce Šegan

Potrebno:

½ kile brašna,
30 deka orasa,
20 deka šecera,
15 deka meda,
2 deci vode,
1 žlica ulja,
1 žlicica sode bikarbone,
zeru nagratanog muskatnog orašcica,
1 žlicica cimeta,
1 karanfilic izdrobljen u avanu,
prah-šecer.

Priprema:
Vodu, med, ulje i šecer prokuvati. Dodati sjeckane ili mljevene orase, cimet, karanfilic, muskatni orašcic (po ukusu) i brašno pomješano sa sodom bikarbonom.
Umutiti dobro i sipati u nauljenu i brašnom posutu formu za keks.
Peci u pecnici na umjerenoj vatri. Peceni keks posuti prah-šecerom.   

ORAŠCICI - riceta iz kuce Dubajic

  Potrebno:

kvarat kile mljevenih orasa,
kvarat kile šecera u prahu,
sok od jednog limuna,
1 žlicica kakaoa,
malo vode.

Priprema:
U orase, umješati šecer i sok od limuna. Smjesu dobro sjediniti, pa podjeliti na dva dela. U jedan dio dodati kakao-prah razmucen sa malo tople vode;
Rastanjiti i kalupom vaditi pogacice. Spajati po dvije, crnu i bjelu.
Ostaviti 2-3 dana na promaji da se prosuše, pa služiti uz crni caj.


POSNE KIFLICE - riceta iz kuce Krneta

  Potrebno:

60 deka brašna,
2 šoljice piva,
4 šoljice ulja,
1 prašak za pecivo,
30 deka šecera,
sok od jednog limuna,
15 deka samllevenih orasa.

Priprema:
Zamjesiti tjesto od brašna, ulja, piva i praška za pecivo. Oblikovati kiflice. Peci na srednjoj vatri ( oko 150 stepeni) da se prosuše i ostanu bjele.
Ušpinovati šecer i sok od jednog limuna. Vruce kiflice umakati u sirup i valjati u mljevene orase.


ŠTANGLICE OD ORASA – riceta iz kuce Peric Zlatke

  Potrebno:
kvarat kile orasa,
kvarat kile šecera,
10 deka margarina,
malo šecera u prahu.
Za glazuru:
20 deka prah-šecera,
sok od limuna,
malo sjeckanih oraha.

Priprema:
Šecer (u kristalu - kvarat kile ) preliti šoljom vode, pa skuvati gust sirup. Dodati mljevene orase, izmešati i ohladiti. Zatim umješati razmekšali margarin i dobro sjediniti.
Na dasci posutoj šecerom u prahu rastanjiti u koru debljine prsta (1,5 cm) .
Priprema glazure: U posebnoj posudi preliti šecer u prahu sa malo soka od limuna i 3 žlicice vruce vode. Promješati i odmah preliti kolac, pa poravnati nožem. Posuti sjeckanim orasima.
Sjeci na štanglice kada se kolac stegne.  

 

PEKMEZ OD OGROZDA - riceta iz kuce Jankovica  

Ogrozd ( lat. Ribes grossularia) je izgledom vrlo privlacan. Plod je obložen prozracnom kožicom kroz koju se nazire meso, staklasto i bjelkaste boje, a posebnu mu draž daju uzdužne prugice. Plod ogrozda može biti žute, zelene ili crvene boje. Bogat je vitaminom C, kalijem, dijetetskim vlaknima, betakarotenom, a ima nešto manje kalcija i željeza. Plodovi za kuvanje se beru krajem maja , a oni za jelo u fazi poželjne zrelosti. Zreli plodovi se mogu u frižideru cuvati i do nekoliko sedmica.

Ogrozd je savršen za pekmez. Pekmez u suštini nije teško na praviti, ali veoma je važan kvalitet voca koji, opet, zavisi od toga kad se ubere. Voce u sebi sadrži vlastiti ugušcivac, pektin , sastojak koji je prisutan u vocu samo cim ono sazri. Ako ubereš voce prerano, pekmez ce biti kiseo; ako ga ubereš prekasno, bice sladak, ali nece se zgusnuti i ostace tecan.Veljko

  Na kilo i triest deka ogrozda

dodati kilo i osamdeset deka šecera i kuvati sa pola litra vode u loncu, sa štapicem vanilije i koricom limuna, pola sata na jakoj vatri. Vrlo je važno ne smanjivati vatru; voce mora sve vreme da kljuca, inace pekmez nece biti dobar.

Da bi se provjerilo kada je spreman za sipanje u tegle, sipati jednu žlicu pekmeza na hladan pijat. Kad se pocne hladiti, nježno ga gurnuti žlicom u stranu. Ako se po površini stvore sitni nabori, gotov je.

Sipati u tegle sterilisane u pecnici i odmah zatvoriti.

Bobe ogrozda se mogu konzumirati sirove ili preradene u kompot, sokove, marmelade, žele, vino i ocat. Ogrozd može biti i osnova umaka, te dobar dodatak plavoj ribi.

“ŽUTA NAJRANIJA” je sorta engleskog porjekla. Odlikuje je žbun velike bujnosti. Grane su trnovite s trodijelnim trnjem, vrlo rijetko s pojedinacnim. Cvjetanje i zrioba plodova padaju dosta rano. No, i pored toga ne strada od kasnih proljetnih mrazeva. Otporna je na niske temperature. Rodnost joj je velika.Plodovi su joj srednje krupni do sitni, okruglasti ili ovalni, mat-žute do zlatnožute boje. Pokožica je tanka i pokrivena sitnim mrljama.Plodovi su slatki, socni i aromaticni, a sazrijevaju u prvoj polovici juna.Zanimljiva je za uzgoj, ne samo zbog rane zriobe, nego i zbog otpornosti na mrazeve i bolesti . Veljko

Ricete od ogrozda iz kuce Jankovica :

SLATKO OD OGROZDA -

Uzme se još zeleni ogrozd, ocisti od peteljke i stavi u hladnu vodu 24 sata, mijenjajuci vodu više puta. Vodi u kojoj se moci doda se malo soli i kvasine, te listova od višnje.

Na 1 kilo voca se uzme 1 kilo šecera i 1 ½ caše vode. Šecer se prokuva i vruce polije po vocu iz kojeg se pomno izvade zrnca, ocijedi od vode i složi u zdjelu.

Poslije 2-3 dana opet se ucini ista stvar, ocjedi od voca i prokuva sok i prelije po vocu .

Tako se ponovi 3-4 puta svaki drugi dan, a zadnji put kada se ogrozd skuva sa sokom, dok bude prilicno mekan i gust sirup.

skine se sa vatre , prekrije se mokrom krpom i ostavi preko noci.

Hladno se složi u teglice, dobro zaveže dvostrukim pergament papirom i spremi na suvo hladno mjesto u špajzu.

DŽEM OD OGROZDA I JAGODA

Uzme se koliko ogrozda toliko šecera. Na 1 kg šecera doda se nepuna caša vode i ukuva se u gusti sirup, doda pasirani ogrozd, koji se prije prokuva bez vode, pa onda sve pasira.

Odaberu se zatim bolje jagode i tvrda zrna ogrozda, te ociste od zrnaca. Nabockaju se iglicom na više mjesta i kuhaju u pasirani ogrozd tako dugo dok ne postanu napola prozirna kao želatina.

Složi se toplo u flaše i zaveže kad je ohladeno s pergament papirom.

OGROZDI U ŠECERU

Stavi se u tecu 1 kilo šecera i polije sa ¼ litre vode i kuha tako dugo, dok se mrvi. Umješa se zatim u to 1 kilo ljepih ocišcenih ogrozda i sok od jednog limuna, te oprezno kuha 5 minuta, opjeni se i tako se ponovi za dva dana.

Složi se zatim ogrozde u staklene tegle, (a ako je prerijetko kuha se još malo dok sok ne postane kao med).

Šecerno se voce zaveže tek poslije 1-2 dana i to prije platnom, pa pergament papirom i spremi se na hladno mjesto.

MARMELADA OD SMOKAVA - po riceti sluškinja u kuci Jankovic

Sastojci
1 kilo smokava
70 deka šecera
pola deca crvenog vina
1 šipka vanile
sok od 1 limuna
latice ruže (suve)

Priprema
Smokve oprati, ocistiti vrhove donjeg i gornjeg dela, samljeti na mašini za meso i staviti u dublju tecu. Dodati šecer, vino, promješati i staviti da se kuva. Kada izbije prvi kljuc, smanjiti temperaturu (srednja) i uz neprestano mješanje kuvati 6 - 7 minuta.
Pomjeriti sa šporeta, dodati isjecenu šipku vanilije, sok od limuna, promješati i vratiti još 2-3 minuta na šporet da se kuva (uz mješanje). Skuvanu marmeladu, još vrucu, sipati u sterilisane tegle, posuti laticama suvih ruža (prirodni konzervans!) i hermetickim zatvaracem zatvoriti. Ovako pripremljenu teglu s marmeladom, zaviti u ponjavu ili biljac i do narednog dana ostaviti da stoji. Teglu izvaditi iz ponjava i do služenja ostaviti na tamnom i hladnom mestu (podrum).
Radi sigurnosti da je marmelada gotova – skuvana, na jednu tacnicu izvaditi malo mase, ostaviti tren da se oladi i ako se ista ne razljeva po tacni, onda je marmelada gotova. U slucaju da dode do razljevanja, nastaviti s kuvanjem još 2-3 minuta.

MARMELADA OD MUŠMULA SA BAJAMIMA ubranih iz Jankovica dardina

  Mušmula (lat. Mespilus germanica) izgleda kao tamnobraon kruškica. Najljepša je kad skroz ugnjili, omekani. Ja odgrizem peteljku pa tuda usisam sadržinu iz kožaste opne. U gnjilom "mesu" se nalaze koštice, cije mi muljanje po ustima predstavlja posebno zadovoljstvo. Nemam pojma zašto ali oduvjek tako radim. I uživam. Veljko

  Sastojci :
mušmula
šecer
šipka vanilije
voda
oguljeni bajami

rum
Mjera:

Na 3 kg mušmula pripremljenih za kuvanje, staviti 2 litre hladne vode, a na 1 litru ispasirane mase 3 ½ deci vode, 40 deka šecera i 10 deka oguljenih bajama.
Priprema :
Mušmule oprati, skinuti ljusku, staviti u tecu (sve sa košticama), pinjurom malo izgnjeciti, dodati vodu i staviti da se kuva. Kuvati kvarat sata, ispasirati . Ispasiranoj masi dodati šecer, šipku vanilije (nasjecenu), šecer i staviti da se kuva.
Kada provri, smanjiti temperaturu i uz neprestano mješanje kuvati 8-10 minuta. Dodati isjeckane bajame kojima si prije skinila kožicu, promješati i nastaviti s kuvanjem još 2 minuta. Marmeladu sipati u ciste sterilisane tegle (ostaviti za 1 cm do vrha prazno), nalititi rumom po vrhu korice i zatvoriti hermetickim zatvaracem ili duplim celofanom. Tegle uviti u deblju ponjavu (deku ili džempere) i ostaviti do narednog dana. Skinuti ponjavu i marmeladu do upotrebe ostaviti na hladno mesto (špajz) da stoji.

  Gospoda Marica Jankovic bila je veliki ljubitelj mušmula i za zimu je znala narediti da se spremi za djecu :

KOMPOT OD MUŠMULA

Sastojci :
1 kilo mušmula
20 deka meda
1 limun (sok)
1 vanilija šipka
rum

Priprema:
Polu zrele mušmule, oprati, ocistiti tj. oljuštiti, isjeci na 1/2 ili 1/4 (u zavisnosti od velicine), posuti sokom od limuna i ostaviti da stoji kvarat sata. Preliti hladnom vodom, staviti da se kuva 5 -7 minuta, dodati med,šipku nasjecene vanilije i kuvati još 5 minuta.
Vruc kompot sipati u sterilisane tegle (ostaviti za prst do vrha ),zaliti 1 cajnom žlicicom ruma i zatvoriti hermetickim zatvaracima ili duplim celofanom. Tegle umotati u kuhinjske krpe, spustiti u kljucalu vodu (voda dolazi do 2/3 tegle, smanjiti temperaturu (srednja) i kuvati još kvarat sata. Izvaditi, obrisati, uviti u deblju ponjavu ili biljac i do narednog dana ostaviti. Do upotrebe ostaviti na hladno mesto (podrum). Ali sve bi se pojelo do Božica!

  MARMELADA OD LJUBICE (ljubicica) “ Unikum!”- kako je zapisala pošmajstorica
Ljubicice brati samo daleko od ceste i zagadenja benzinskim dimovima !

Najbolje mjesto je odabrala sama pošmajstorica kistanjska još davnih godina a to je predio Cuceva iznad Brine , “de rastu najmirisnije ljubice na svjetu!”

To isto vredi i za branje drugih ljekovitih biljaka, pogotovo cvjeta LIPE za caj. Još ranih 80tih na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu magistarsku disertaciju odbranila je naca kistanjka Rada Grulovic , cerka našeg nastavnika Nikice Gulovica, baš na temu o “SADRŽAJU OLOVA I OSTALIH TEŠKIH METALA U CVJETU LIPE UBRANOM SA DRVOREDA PORED PUTA” gdje je dokazala višestuku opasnost od konzumiranja istih jer se znacajan dio otrovnih materija iz auspuha naših ljubimaca sa cetri tocka nade upravo i bilju koje raste pored puta i to do udaljenosti od 15 metara od istog. Takve” ljekovite trave i cajevi” pravi su izvor KANCEROGENIH MATERIJA, odnosno pijuci njihove uvarke u svrhu ljecenja možemo doci u situaciju da se sami izložimo nepotrebno visokoj koncentraciji otrova koji nam mogu doci glave.Clanak o ovoj disertaciji bio je u popularnoj reviji za poljoprivredu JUTRO koja se štampala u novosadskoj izdavackoj kuci Dnevnik, a takode je emitovan i prilog u tada popularnoj emisiji ZNANJE IMANJE, u formi intervjua sa našom Radom Grulovic koja je tada postala asistent na fakultetu, a meni je osta u sjecanju osim navedenih cinjenica i njezin simpaticni vrskavi sonicni glas koji je pljenio pažnju.Veljko

  Sastojci :
kvarat kile latica ljubice ( iz Cucevskih ogredica treba nabrati par dobrih kitica!)
tri kvarta kile šecera
politre vode
par kapi soka od limuna

Priprema:
Latice ljubice usitniti u avanu ( ili mikseru ). Šecer i vodu skuvati dok ne pocnu da se prave mjehurici, a onda dodati ljubicu. Da bi se dobila ljepša boja, treba dodati par kapi soka od limuna. Stalno mješati i kuvati oko 20 minuta na najslabijoj vatri. Ako je marmelada previše gusta, dodati još malo vode. Vruce staviti u teglicu i povezati pergament papirom.

Kad je ovu marmeladu u Kistanjama u proljece 1870. godine donjela iz Ceške supruga jednog Opcinskog službenika, ugledne gospoje nisu se mogle cudom nacuditi što predivnoj aromi, što preljepoj boji ukusnog zalogalcica serviranog na malenom keksicu. Doticna gospoda cesto se obrela u Pošti da bi primila ili poslala koje pisamce ili kartolinu ( razglednicu) iz Kistanja svojoj sestri koja se udala takode za službenika u KundK administraciji, a poslovi je nastanili u Wieni pa je preko nje uporno par godina ishodila premještaj za svoga muža i sebe, šta je nakraju i uspjela kad joj je svak posta visokopozicioniran u beckoj administraciji i premjestio ih sa poslom iz Kistanja u Laibach ( Ljubljanu). Cesti kontakti sa pošmajstoricom su se pretvorili u prijateljstvo i pocela su kucna druženja uz popodnevni caj u tinelu Korolija zimi a s proljeca i krajem kasne jeseni znale su sjediti na zastakljenom balkonu navr kružni škala s dvorišne strane. Tu je pošmajstorica znala pred zimu unjeti svoje fuksije i poredati ih pored prozora da cvatu sve do prvih kistanjskih bura a ponekad i do prvog snjega, jer se do tada taj prostor grija malom pecicom na drva samo u prilikama kada neko dolazi u goste. Cehinja je imala samo jedno djete koje je rodila u Kistanjama prve godine službovanja svoga supruga. Nakon niza godina zajednickog cavrljanja sa pošmajstoricom , koja je znala njemacki jer je radila u Državnoj Pošti Monarhije, dok sa ostalima zbog jezicke barijere nije uspjela ostvariti kontakt, ostavila je Cehinja i ovu ricetu pošmajstorici “da je nikom ne da!” a sve u zahvalnost šta joj je pošmajstorica preko seljanki iz Cuceva nabavljala ogromne kolicine mirisne ljubice od koje je ova po materinoj riceti cinila neobicnu marmeladu.

Cehinja i njen suprug su dobili pocetkom 1875. godine službeno namještenje u Ljubljani, kada su i ošli iz Kistanja, a te godine svoju prvu marmeladu od rane cucevske ljubice poviše Brine, imala je pošmajstorica priliku da pred samog Cesara Franju I i njegovu ženu caricu Sissy posluži u Jankovica dardinu pod proljetnim hladom lipe, za vreme njihovog boravka u Kistanjama 17 i 18 .aprila te godine.Veljko


MARMELADA OD ŠIPURAKA - kako je radila Stana Kresovic sluškinja pošmajstorice

Sastojci :

svježi šipurci

šecer

voda

Priprema:
Prvo dobro oprati šipurke, odsjeci im kapice i potopiti ih u vodu. Staviš pola vešlonca šipuraka i prevršiš vodom. Dodaš manju kolicinu šecera ( nije važna kolicina, može recimo pokile na 30 litara loncinu ) koja pomaže da se šipurci lakše smekšaju .
Sve to kuvati oko dva sata, dok šipurak ne omekša da se može ispasirati.
Pošto se dobro skuvao, sacekati malo da se ohladi i ispasirati ga kroz pasirku stalno preljevajuc onom corbom u kojoj se kuva da se ošiste okca pasirke. Poslje sve zajedno procjedi kroz gusto sito preko koga staviš lanenu krpu da se izdvoje sve dlacice od šipuraka iz corbe . Dobijeni sok kuvati (prije toga u njega dodati šecer u omjeru na litar / pokile ) dok se ne zgusne.
Gotovu marmeladu sipati u staklene tegle, koje su zagrijane.
Napunjene tegle staviti u padelu i zapeci ih u pecnici pola sata na 100 stepeni ( pasterizacija ).
Kada se tegle ohlade, zatvoriti ih celofanom i cekati zimu.

  PEKMEZ OD TREŠANJA

  Sastojci:

trešnje

šecer

Priprema:

Zrele trešnje oprati i ocistiti od peteljki i koštica.

Na svakih 6 kila trešanja pripremiti još i 1 kilo šecera.

Trešnje staviti u širu i plicu tecu i kuvati na jacoj vatri. Za vrijeme kuvanja intenzivno mješati da ne zagori. Pred kraj kuvanja postepeno dodavati pripremljeni šecer. Kada je masa tako gusta da u komadima pada sa drvene žlice, pažljivo je sipati u zagrijane staklene tegle i hermeticki zatvoriti.


PEKMEZ OD TRNJINA

  Trnjina , lat. Prunus spinosa je sitna crna bobica, oporog ukusa. Kad se jede steže usne kao stipsa dok ne ugnjili pa postane ki med.

Ljekovito dijelovanje :   caj od cvjetova koristi se kao sigurno sredstvo za otvaranje i jacanje želuca. Isti caj odstranjuje kožne osipe i kožne necistoce, umiruje grceve u želucu, pospešuje izlucivanje mokrace, rastvara sluz kod katara, a preporucuje se kod vodene bolesti i stvaranja kamenaca. Pekmez od plodova pojacava apetit,ubrzava varenje i izlucivanje želudacnog soka, pospješuje stolicu i posebno se preporucuje djeci koja nemaju urednu stolicu ili pate od zacepljenosti. Uzimati 2-3 puta dnevno po 1 kasiku izmedju obroka.Caj od korijena preporucuje se u lijecenju groznice.Veljko

Sastojci:

trnjine

šecer

Priprema:

Oprati 2 kg plodova, preliti hladnom vodom i ostaviti da odstoji preko noci. Ujutru trnjine ocjediti i preliti ih mješavinom vina (domaceg) i vode (da ogreznu) i kuvati da omekšaju. Zatim plodove propasirati i u tu smjesu umješati po kile šecera i nastaviti sa kuvanjem na tihoj vatri jos 20-25 minuta, dok se masa ne zgusne. Vrucu marmeladu uliti u zagrijane sterilisane tegle i zatvoriti.


PEKMEZ OD DRENJINA

  Drenjina lat . Cornus mas . crveni plod sa velikom špicom, opora ukusa dok ne sazrije, a poslje kiselo-slatkog. Upotreba : Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno djeluju na sluznicu creva, zbog cega se sok, pekmez, caj i drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao vrlo prijatan ljek za ljecenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Slicnog je dejstva i kora. Slatko, kompot, džem i pogotovo sok od zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a istovremeno su i lek koji svako rado uzima. Šteta je što se kod nas drenjine malo koriste.Veljko

Sastojci:
drenjine
voda
šecer
Priprema:
Zrele drenjine ocistiti, oprati, naliti vrelom vodom i ostaviti 5 minuta da stoje. Izvaditi ih iz vode, propasirati, staviti u tecu i preko nasuti šecer.
Na 1 kg pasiranih drenjina stavi se 1 kg šecera.

Kuvati 3 sata na umerenoj temperaturi uz neprestano mješanje. Kuvati dok se mase ne zgusne.
Još vruc pekmez sipati u ciste i tople tegle, staviti u toplu pecnicu (100°C) oko 15 minuta da se uvati korica. Tegle povezati celofanom ili hermetickim zatvaracima i ostaviti na suvo mjesto.

DŽEM OD ŠLJIVA SA MEDOM - riceta kako je radila Isinica

Potrebno:

4 kile šljiva

1 kila meda

½ kile šecera

1 deci ruma

Priprema:

Šljive dobro oprati, ocjediti i ocistiti od peteljki i špica. U tecu u kojoj ce se kuvati džem naizmjenicno slagati šljive, šecer i med, dok se sve ne utroši. Ostaviti na hladnom mjestu sa stoji 2 sata, zatim staviti najprije na laganu pa na srednju vatru i mješati da ne zagori. Od trenutka kada pocne dobro da vrije, kuvati 1 sat. Na kraju kuvanja, u džem sipati rum i lagano izmješati. Zatim vruc džem sipati u suve i zagrejane tegle, do 1cm ispod vrha i ostavite da se ohlade i da džem dobije koricu. Teglu pokriti pergament papirom ( ili celofanom namocenim u alkoholu ) povezati  i ostaviti na hladno mjesto.


POSNA TORTA od Milke Ðokinice

  Svaka cuda je cinila u kužini , ali nije rado odavala ricete. Neki su i sacuvani u knjižici riceta moje matere. Veljko

  Potrebno je :
- 25 deka mljevenih orasa,

- 25 deka šecera
- 2 i po deci bjelog vina,

- žlicica cimeta
- žlicica sode bikarbone,

- 25 deka brašna

Pažljivo podmazati kalup za tortu uljem i posuti brašnom.

Umutiti navedene sastojke i masu izruciti u kalup.

Peci u pecnici oko 25 minuta na 220 stepeni.

Kada je gotova izvaditi i ohladiti pa preliti odozgo sa glazurom od

- 25 deka šecera u prahu i

- sokom od jednog limuna.

Na kraju tortu ukrasiti sa listicima bajama i figuricama od marcipana.

DOMACI MARCIPAN ( posni) – riceta iz kuce Lalica

  Sastojci
15 deka mljevenih orasa
20 deka šecera u prahu
sok jednog limuna
Priprema
Zamjesiti testo od orasa, šecera i limuna.
Koristiti kao i marcipan.
Prijatno!
 

CUKTER KOLAC od bajama i vina - kako je volio dr Mirko Korolija – pjesnik

Cufter ili cukter – kotunjata od groždanoga mašta s cimetom i bajamama (topi se pod jezikom). Veljko

  Potrebito :

2 litre crnog vina ( bolje da je dobro , nikako da je ciknilo na kvasinu!)

½ kile griza

10 deka suvica

šaka bajama

šaka orasa

žlica dvi meda

malo cimeta

Priprema:
U loncu u kojem ste 2 litre crnog vina ukuvali na pola (na 1 litar) zgusnite preostali varenik sa ½ kile griza i 10 deka suvica ( groždica). Kuvajte smjesu dok sasvim ne ugusti. ( ? kad je doba ?aštenja vina, koristi mast umjesto vina , a dodaj i 5 deka pljuva od crnog grožda.)
Ubacite po šaku bajama i orasa, dodajte žlicu-dvi meda, nastruži teke cimeta pa stavite u uzani rebrasti kalup i pecite u pecnici 45 minuta na umjerenoj vatri.
Ohladite kolac i služite ga izrezan na cetvrtaste fete.

Kad je rjec o vinima , naši stari sugradani dovijali su se na razne nacine da otkriju razne prevare u pavljenju vina i da iste kategorišu po kvalitetu. Za tu svrhu uzimali su mali komadic od cigaret papira i lagano ga cackalicom potapali u cašu sa vinom. Rezultat bi bio :

ako papiric ispliva za minut i po onda je rjec o arhivskom vinu,

ako papiric ispliva sa minut i tri kvarta onda je rjec o vrhunskom vinu

ako ispliva za dva minuta rjec je o dobrom vinu za poslje rucka,

ako ispliva za više od tri minuta, spakuj u bacve i šta prije šnjim u Liku i Bosnu dok se ne ukvasi!  

   

RICETE ZA DOMACE LIKERE IZ KREDENCE POD KLJUČEM:

 

LIQUEUR Kažu da je Menrenon , žena francuskog kralja Luja XIV, izmislila likere. Osnova likera je alkohol,šecer i sokovi raznog bilja. Jacina alkohola ,starost njegova, bitan je uslov za kvalitet likera. Dugo godina , još od prelaska iz polovice devetnajstoga i pocetkom dvajstoga vjeka , uvrežila se moda u Kistanjama da se piju likeri od raznog voca. Modu su donjeli studenti sa univrezi po K und K monarhiji, a kucne sluškinje su se takmicile koja ce bolji napraviti da zadovolji nepca prosvjecenih gazda, koji se nisu odricali gušta koja su naucili u restoranima po Pragu, Becu, Pešti… Rakije komovice bilo je , fala Bogu, u Kistanjama kolko oš, a ona je za vecinu likera osnovni sastojak. Ipak preradena u liker koji se gušta prije ili poslje jela u tinelu, davala je odstupnicu od lokanja obicne rakijetine po gostjonama. Kako je svaki kota za peci rakiju u staroj K und K monarhiji ima ubilježni broj na koji se placa porez to si svake godine mora financima dati kubu na pregled da li je dobro kalajisana, pa ti oni onda udare pecat na rubu kube u olovu da se zna da je pregled izvršen,inace ti ako to ne uradiš na vreme odrape kaznu i oduzmu svu rakiju koju si ispeka jer je iz nekalajisanog kotla OTROVNA za ljude!( neki bakarni oksidi ili šta vec su otrov u rakiji).Ipak GRAD za odredivanje jacine rakije nisu svi imali ( ili su imali pa se razbio nakon nepažljiva rukovanja poslje mjerenja par kotlova i probanja iste izmjerene rakije!)naš narod se

Liqueur Superfin Teslić

osjetio jednostavnom metodu za odredivanje jacine,gradiranje rakije: kažu kad uzmeš bicerin rakije ispod kotla, malo je oladiš, pa naiskap iskreneš u grlo- ako poslje moš švikniti onda to više nije rakija od 25 gradi, neg brlja za prodaju u Lici i Bosni.

Veljko

  1. LIKER OD DRENJINA kako je volio dr Mirko Korolija – pjesnik

Potrebno:

1 kilo drenjina,

1 litra ruma,

2 ½ litre vode i

2 kile cukra.

Priprema:

Vodu i šecer prokuvati a dodati cijele drenjine( zajedno sa špicama). Kada se dodaju drenjine ne ostavljati dugo na vatri, tek toliko da baci koji kljuc. Ohladiti i u hladno dodati rum.

Ostaviti u istom loncu par sati - najbolje preko noci. Razliti u boce. Drenjine uliti u boce takode. Prije upotrebe promuckati bocun da bi u cašu upala i neka drenjina!


2. LIKER OD DRENJINA kakav je volila g-da Marica Jankovic – Jankuša

  Potrebno:

1 ½ kilo drenjina

1 litra ruma

½ litre rakije

1 ½ kila cukra

1 litra vode

Priprema:

Drenjine i rakiju staviti u teglu da odstoje na suncu jedno 5 dana. Poslije vodu i cukar staviti da prokuvaju kvarat ure i ohladiti pa dodati drenjine i rum . Sve ostaviti da odstoji 3 dana pa dobro propasirati.Sipati u bocune i neotvarati 30 dana.


3. LIKER OD DRENJINA - riceta od Dare Vujasinovicke

Potrebno:

½ litre komovice

½ kila cukra

cikara vode

drenjine

Priprema:

od šecera i vode napraviti sirup, prokuvati, pa dodati rakiju i još malo kuvnuti. U bocun ubaciti drenjine i naliti prethodnom smesom, ostaviti da stoji. Vremenom dobija crvenu boju, i što duže stoji,sve je bolje. Prije upotrebe promuckati bocun da bi u cašu upala i neka drenjina!


LIKER OD TRNJINA - iz Lalica kuce

Kvarat kile trnjina operi i ostaviti da se suše. Kad se osuše povaditi im špice i samljeti ih.

Dodati 1 litru rakije.

Ostaviti da stoji pet nedilja i povremeno mješati.
Procjediti i dodati tri kvarta kile šecera. Promješati i sipati u bocune i ostaviti da se prirodno izbistri.


LIKER OD TRNJINA- iz Živkovica kuce

  1 kilo trnjina skuvati kratko u vodi (da ogreznu), propasirati i procjediti kao sok, dodati šecer (može po ukusu kao i za ostale likere), staviti još malko da provri, kada se oladi dodati oko ½ litre ruma. Sipati u boce i ostaviti da se prirodno izbistri na tamno mjesto.


APERITIV OD ZELENIH ORAHA - riceta iz kuce Šegan

U vrijeme kada se je na ovim prostorima više poštivala tradicija svaka ja dobra domacica
imala uvijek pri ruci za poslužiti cašicu domace Orahovace.
Koristila se i za ublažavanja grceva u želucu. Služiti prije jela kao aperitiv.Veljko

Sastojci :
40 malih zelenih oraha
3 l domace rakije lozovace
Priprema
Uzeti veliku staklenu teglu i u nju staviti orahe i rakiju. Dobro zatvoriti i držati na osuncanom mestu 40 dana.
Nakon toga sve procediti kroz gazu i uliti u staklene flaše.  

LIKER OD ZELENIH ORAHA – riceta iz kuce Peric

  1 litra ljute rakije komovice ( bar 25 gradi )

15 zelenih orasa

1 kilo šecera ( može pola žutog pola bjelog )

2-3 šipke vanilije

Zelene orase isjeci na cetvrtine, pa ih dodati u rakiju, kao i šipke vanile i šecer. Sve dobro izmešajte i sipajte u teglu sa staklenim poklopcem. Rakiju držite na suncu dok ne dobije zelenu boju ( desetak dana ) a tada je procjedite i sipajte u bocu, pa stavi još 6 dana na sunce . Liker zori nekoliko mjeseci.

LIKER OD ZELENIH ORAHA 2. nacin - riceta iz kuce Lalic

  Sastojci :

20 zelenih orasa (citavih)
3 l domace rakije lozovace
2,5 kg šecera
1 vanilin šecer

Priprema :
Uzeti jednu veliku teglu i u nju staviti orase, šecer i rakiju. Zatvoriti i ostaviti na suncu 40 dana. Za to vreme rakija ce potamniti, a uz povremeno mješanje i šecer ce se potpuno rastopiti.
Procjediti i stavljati u staklene boce.  

LIKER OD ZELENIH ORAHA 3. nacin – riceta iz kuce Martic

  Sastojci:

15 zelenih orasa
1 šipka vanile
1 kora od narance
½ litre rakije
1 kilo šecera
2 litre vode

Priprema :
Oguliti tanko koru od orasa.
Staviti orahe u teglu i nasuti ½ litre rakije, šipku vanilije i nagratanu koru od narance.
To treba da stoji na suncu 3 do 4 nedelje.
Poslje procjediti, a u tecu staviti 1 kilo šecera i 2 litre vode da kuva jedno kvarat sata.
Prohladiti i dodati ½ litre rakije i vratiti na šporet jedno 3-4 minuta.
Sipati u bocune i dobro zatvoriti , pa da stoji na tamnom 30 dana.
 

LIKER OD ZELENIH ORAHA 4. nacin –riceta iz kuce Budimir

  Sastojci:

6 zelenih orasa,

7 deci rakije,

¼ kile šecera,

štapic vanilije

Priprema:

Orase operite, narežite na cetvrtine i stavite u bocu sa širokim grlom. Dodajte šecer, vaniliju i zalijte rakijom tako da tegla bude puna skoro do vrha. Držite na suncu najmanje tri sedmice, tako da liker posve potamni.

Procijedite i spremite u manje boce.
 

LIKER OD ZELENIH ORAHA riceta iz gostjone Krneta Laze

Za ovaj liker treba uzeti orahe dok su velicine lešnjaka ili malo veci (nede u drugoj polovini maja meseca  se beru). U ovoj fazi rasta orasi su puni joda i zato su izuzetno dobri za sluzokožu usta, grla i želuca. Pravi eliksir za jacanje!

  25 mladih orasa presjeci na pola, uzeti teglu od 2 litra, pa redati red orasa red žutog šecera. ( tada je bio jeftiniji od rafinisanog bjelog) Kada potrošimo orase i šecer, dodati lozovacu do tri prsta iznad orasa. Ostaviti 60 dana na suncu, poklopljeno s tim da ga treba otvarati sa vremena na vreme i promješati da se šecer svuda istopi. Nakon toga procjediti i ostaviti u boci.

Kada želimo napraviti rakiju od orasa stavimo 1 deci ekstrakta koju smo dobili na litru lozove rakije.

Kada želimo napraviti liker od orasa : ušpinujemo 20 deka šecera, sa pola deci vode , pa kada se prohladi sipati u flašu dodati 2 deci. ekstrakta orasa i naliti pola litre lozove rakije. Mjera se može duplirati po želji.  
 

DOMACA ORASOVACA riceta od Lalica

  U litru lozove rakije staviti

13 prepolovljenih oraha dok su još zeleni.

80 deka šecera,

šaku zrna pržene kave,

krišku limuna ( iscjediti! ),

vanilijev štapic ( ili kesicu vanilijevog šecera ).

Sve držati u poklopljenoj tegli na suncu 2-3 mjeseca, poslje procjediti i staviti u tamnu prostoriju, prekriti dekom i držati mjesec dana da se smiri.

LIKER OD SUVIH SMOKAVA “ SMOKOVACA “ – riceta iz kuce Peric

  Ovaj liker napravljen je od plodova suve smokve . Smokva lat. Ficus carica pozitivno djeluje na imuni sistem i na zaustavljanje rasta tumorskih stanica. Štiti od štetnog utjecaja UV zraka i psihickog stresa. Pogodno djeluje na probavu i rad crijeva kao i na omekšavanje stolice.Nekoliko suvih smokava natašte sa cašom mlake vode regulira stolicu. Smokva (obicna) bijela i crna dio je našeg podneblja koja je jestiva u svježem i prosušenom stanju. Od davnina se posluživala kao poslastica uz rakiju Travaricu. Od suvih smokava pravi se ukusna marmelada kao i druge slastice. Sadrži puno šecera (glukoze i fruktoze), minerala, vitamina i ima veliku kaloricnu vrijednost. Ovaj liker sadrži velike kolicine voca uz mali postotak alkohola 17%, šecer 22 % kao prirodni šecer ploda. Servirati na sobnoj temperaturi sa slanim biskvitom. Veljko

Sastojci

1 litra rakije (loza ili komovica)
kvarat od kila suvi smokava

Priprema
Suve smokve prerezati nožem na pola i staviti u vecu teglu. Dodati rakiju i promješati. Dobro zatvoriti i staviti na osuncano mjesto uz povremeno mješanje - svakih 5-6 dana.
Nakon 2 meseca otvoriti, procjediti kroz gazu i stavljati u ciste boce.
Servirati rashladeno.


RAKIJA OD RUŽA „RUŽULJA“

  Lozovacu, te latice od ljetnih mirisnih ruža (neprskanih), stavite u bocu,što više, to bolje ,ostavite na suncu,najbolje mjesec-dva,dobit cete rakiju predivnog mirisa i intezivno žute boje. Od ove rakije može se napraviti i liker,samo se doda šecera po ukusu, kad se otopi,može se piti. Ako cete je koristiti za fritule , bolje je bez šecera, da nam tjesto ne upije puno ulja.

Sada ovu finu rakiju  gotovo nitko i ne radi, jer svi koriste rum ili maraskino, ali evo da se ne zaboravi.....

U Kistanjama postoje ruže koje svoje cvjetove daju samo 20 dana u godini, i to pocetkom maja. Sve su iz roda staroevropskih ruža: majske crvena, bjela i lilasta ruža . Ti se cvjetovi svaki dan beru i stavljaju u rakiju te moraju odležati na suncu baremko 2 mjeseca, a idealno bi bilo godinu dana.

Lilasta majska bila je kod Marte Cotrine na kraju bašce, pa smo je išli krasti sa izdanaka koji su prerastali u dvorište iza Doma na Dan škole 25.maja kad je i bio prenos sleta za dodjelu štafete Titu za rodendan na Dan mladosti. Veljko


EKSTRAKT OD RUŽE

  U staklenoj boci se na sunce 40 dana stavi

- šaku ruža jakog mirisa

- sa malo finog špirita

- i žlicom šecera .

Upotrebljava se kao kapi za slatkiše .


1. LIKER OD RUŽA – “ RUŽOLIN ” od Jankuše

Navodno je ovaj ricet za Ružolin dobila Jankuša od nekije rodica iz Dubrovnika. Servira se hladno i ima vrlo prijatan okus. Ovo je staro, skoro zaboravljeno pice, koje se pilo duž cijele obale Jadranskoga mora. Veljko

  Potrebito:

15 deka latica od mirišljavi ruža (uzimala samo crvene mirišljive iz svog dardina kod kave)

½ litre vode

½ litre rakije

¼ kile cukra

Priprema

Preliti latice sa pola litra vrele vode i ostaviti dva dana poklopljeno pijaticem. Procjediti i pomješati sa ½ litre rakije i ¼ kile cukra. Dodati malo cimeta i nekoliko zrna korijandera. Nakon 15 dana još jednom procjediti.Preliti u boce.


2. LIKER OD RUŽA - riceta iz kuce Dubajica

  Pravi se tako da bocu od 2 litre napunimo sa laticama mirisavih ruža i reda se red latica pa red šecera. Šecer se odmjeri 1 kg i to u prahu, ne kristal. Ostavi se na suncu mjesec dana. Zatim se razdijeli na polovicu, nalije dobro rakije i ostavi 40-60 dana na suncu. Izmiješa se skupa. Procjedi se kroz gustu krpu, spremi u bocune i dobro zacepi...


3. LIKER OD RUŽA – riceta iz kuce Cvjetkovic

  Potrebno:

¾ kile meda;

15 deka ružinih latica;

½ litre vode;

2 litre rakije.
Priprema
U vodu koja je bacila kljuc sipati med, promiješati i skiniti pjenu, a zatim u tu tekucinu staviti ružine latice i sve to ostaviti na toplom šporetu jedan minut, poslije cega se teca skida i odmah poklopi. Nakon 5—10 minuta se procijedi, doda komova rakija jacine 20—25 stepeni, a kad se ohladi sipa se u boce , zatvori i ostavi da stoji do upotrebe.


4. LIKER OD RUŽA “ Rozalin” – riceta od Vujasinovicke

Uzmite 60 grama s vježi i mirišljivi ružinih latica od ruža koje nisu navrtane ( kalemljene). Stavite ih u bocu i nalijte špiritom i dodajte prutic cimeta . Bocu hermeticki zatvorite i držite na suncu najmanje 6 nedilja. Nakon tog vremene ocjedite alkohol. Skuvajte kilogram šecera sa prokuvanom vodom kišnicom. kada je šecer gusto ušpinovan sipajte u njega alkohol u kojem su stajale ružine latice, promješajte i pustite da provri jedan kljuc. Sipajte u boce i zatvorite ih.

To se ostavi dvi nedilje na tamnom i hladnom mjestu, onda filtrira i ostavlja još nekoliko sedmica da poprimi punu aromu.


RAKIJA OD RUŽA “ružulja” – riceta od bake Danice Gnjidic ud.Milana iz Ðevrsaka

Mene su ovi likeri od ruža podsjetili, na moju pokojnu baku Danicu, koja je u svome vrtu uzgajala divne mirisne crvene ruže, opojnog mirisa,krvavo crvene boje. Od latica tih ruža pravila je, starinskim nacinom rakiju. Ta se rakija koristila u svim poslasticama, od rožate, do fritula. Rožata je po njoj i dobila ime. Ðed Milan je pred ženidbu sa Danicom bio na poslasticarskom zanatu, i volio je slatki zalogaj, a od kad se oženio nije spremio nijedan kolac, ali je uvjek zna pohvaliti kako Danicu, tako i svoje ceri kada bi donjele kolace caci da ih proba i ocjenu dade.

Moje bake ni deda više nema,ali ruže su još u vrtu, pod zidom,mirišu na djetinjstvo i sjecanja. Veljko

  Potrebno:

jedna velika staklena tegla,širokog grla

rakija lozovaca

što više latica ljetnih mirisnih ruža, (neprskanih)

Priprema:

U staklenku širokog grla nagurajte što više možete latica od ruža.

Zalijte rakijom lozovacom.Zatvorite poklopac.

Ostavite cijelo ljeto na suncu ili suncanom mjestu.

Najesen procijedite.Sad pred sobom imate mirisnu rakiju,zlacane boje.

Ovo je prava “ružulja”,kako je moja baba zvala, ona nije u nju stavljala šecer, jer je rakiju koristila za fritule (ušcipke - njen naziv).Kako se tjesto za fritule prži, šecer iz rakije bi mogao uzrokovati da tjesto “povuce” više ulja.


LIKER OD RUŽINIH LATICA– riceta od bake Danice Gnjidic ud.Milana iz Ðevrsaka

Kasnije kada su držali gostionu baka Danica je pravila i liker od ruže na ovaj nacin:

  Potrebno:

15 deka mirišljivih latica ruže

½ litre rakije

¾ kila cukra

½ litre vode

Priprema:

Sve latice potrebno je pažljivo pregledati, oprati i osušiti. Složiti ih u bocu i preliti komovicom. Bocu dobro zatvoriti i ostaviti dvi nedilje na tamnom mjestu.

Od šecera i vode skuvati sirup na laganoj vatri. Ohladiti ! Dodati rakiju s ružinim laticama. Dobro promiješati i profiltrirati kroz gustu lanenu krpu, uliti u boce i ostaviti još 2 mjeseca na tamnom mjestu.


DEZERTNO VINO OD RUŽA pravila ga Isinica

Sastojci
3/4 litre crvenog vina
1/4 litre soka od zove
10 cvjetova ruže
15 deka šecera
malo cimeta
Priprema
Vino, sok od zove, latice ruže i šecer ugrijati na srednje jakoj vatri. Skloniti tecu sa šporeta, dodati cimet, poklopiti tecu i ostaviti je sa strane dok se masa ne ohladi. Posle toga procjediti , sipati u jednu bocu i staviti na hladno mjesto.

Ovo vino se pije kao dezertno vino ili pred spavanje.


LIKER OD KADULJE (lat. Salvia officinalis ) – riceta od g-de Divne Maleševica žene Tode

  Ovaj liker radi se ljeti kad je mnogo sunca, a staklenka se ostavi na podzidku od bašce, terasi i sl.Ona je vaje držala teglu u udubljenju u zidu u bašci, koje cjeli dan osuncano, a na tom mjestu je držan i grebac za motiku ( kaljac) kad sa navata vlažne zemlje,zakalja motika pa nije više lako kopati njome, dok se ne ociste ivice sjeciva. Veljko

Sastojci

3 litre domace rakije lozovace
2,5 - 3 kg šecera
2 struka kadulje

Priprema
Uzeti jednu vecu staklenku i u nju staviti navedene sastojke, lagano promješati. Dobro zatvoriti i ostaviti na suncu 40 dana. U toku tih 40 dana može se otklopiti i promešati da se šecer bolje otopi, pa ponovo zatvoriti.
Procjediti kroz gustu gazu (ponekad je potrebno i ponoviti postupak jer je puno trunja) i sipati u staklene bocune.


LIKER OD ROGACA “ROGACICA” Lat .Ceratonia siliqua.

  Gda Marica Jankovic nasljedila je ovaj ricet od svoje svekrve gde Sofije Jankovic, žene Simine i matere Nikine, dok su za vreme Franje Josipa trgovali sa izvjesnim izvoznicima vina (“opol škuri i crno vino”) iz Kaštelstaroga ( Castelvecchio) cija se firma zvucno zvala “ Braca Stude”. Uz uobicajene pošiljke i prepisku, u znak zahvalnosti poslaše oni u Kistanje litricu dobrog likera koji se gdi Sofiji posebice svidio. Nije imala mira dok nije dobavila ricetu od žene jednog od brace Stude! A kako i Kistanjskim radnjama u to doba preko cjele godine bilo je u škancijama suvi rogaca , nije bilo teško napraviti ovaj veoma deliciozan liker . Veljko

Sastojci

1 litra lozove rakije ili komovice
3 - 5 suvih rogaca
10 deka ocišcenih bajama
3 - 5 žlica šecera

Priprema
U vecu staklenu teglu staviti 3 - 5 izlomljenih rogaca. Dodati bajame i šecer i naliti rakiju te dobro zatvoriti.
Namakanje traje 15-20 dana, ali nikako duže od toga. Nakon završetka namakanja procjedi se i ostavi da liker "sazre" 30 dana.

Najbolje je koristiti suvi rogac jer sadrži visok procenat šecera kao i razna etericna ulja i smolaste tvari koji rakiji daju karakteristican miris i okus. Ovaj liker dobiven je od zrelih suhih plodova rogaca L. Ceratonia siliqua Sadrži min.14 % fruktoze, vitamine A,B,B2, B3,i D, znatne kolicine kalcija, fosfora, kalija, magnezija, mangana, bora bakra i cinka.
Poslužuje se blago rashladeno za pice ili kao dodatak raznim poslasticama i kremama za torte.Rogac ja biljka Mediterana koja se do danas proširila po cjelom svjetu.Koristila se za mumificiranje u starom Egiptu. Sjemenke su se koristile za vaganje zlata jer se pretpostavlja da su sve sjemenke iste i da teže 1 Karat.
Ova biljka je veoma izdržljiva na sušu, zapostavljena u našim krajevima a nekada se plod mesnate sorte posluživao kao desert zajedno sa suvm smokvama i bajamima
kao poslastica.Pržen i mljeven u prah služio ja nekada kao zamjena za kavu.
Inace brašno od rogaca efikasno je sredstvo za lijecenje proljeva i trovanja želuca . Rogac pomaže kod problema sa prostatom i dišnim organima. Veljko

RAKIJA ROGAČUŠA  

Mesnati rogaci se stave u bocu u koju se doda :

žuta kora limuna i naranci,

šipka vanilije,

te nalije 1 litra domace rakije loze.

Ostavi se danima na suncu.

Procjedi se i sipa u bocune, pa ostavi na hladno i tamno mjesto još mjesec dana da se izbistri.

LIKER OD DUNJA – riceta od gde Mile Martic

  1 kilo dunja

1 litra rakije

20 deka šecera

šipka vanilije

Dunje treba da su zrele. Operite ih dobro i nargratajte u jednu tecu. Tecu prekrijte i povežite cistom krpom i ostavite da stoji 6 dana. Tada ocjedite sok od dunja, soku dodajte ostale sastojke, sve stavite u bocu, zatvorite i neka odstoji mjesec dva. Tada procjedite liker , sipajte u boce i ostavite do upotrebe da se prirodno izbistri.


VOCNI LIKER – riceta od gde Marice Jankovic

  Ovaj pak ricet sacuvala je gda Jankuša po riceturi svoje matere protinice Angeline Trbojevic rodene Tesla, sestre Nikoline. Dok je prota službovao u Lici , preko sveštenika koji su putovali u Bec nabavila je protinica ricetu i sama pravila dugi niz godina ovaj liker, koji je po aromi bio nenadmašan u kistanjskim tinelima jer je samo ona znala ugoditi pravu mjeru voca i rakije, tako da svi drugi pokušaji nisu bili ni za prici njenom likeru. Tajnu omjera voca odala je svojoj ceri . ali se trag o gramaži voca izgubio i sacuvan je samo okvir ricete za liker koji je tocen u dugim zimskim nocima u tinelu kuce Jankovic pod žmirkavom svjetlošcu petrouljke iz lustera.Veljko

  U veliku teglu od 5-6 litara stavlja se voce onim redom kako dozreva, i to od svake vrste po kvarat kile. Od voca možete staviti jagode, trešnje, višnje, ribizle, breskve, kajsije, šljive, jabuke, kruške, grožde, dinje, lubenice i dunje. Vocu sa špicama izvadite špice, a vece komade isjeckajte. Poslje svake vrste voca koju stavite u teglu sipajte i šolju šecera i vinsku cašu rakije, tako da se utroši oko 2 kg šecera i 2 litra rakije. Sve vreme teglu držite povezanu lanenom krpom. Tegla treba da stoji na promajnom mjestu. Kada stavite i poslednju vrstu voca teglu prekrijte lanenom krpom a preko nje stavite pergament papir, i ostavite da stoji do zime. Tada sadržinu procjedite kroz filter papir ,sipajte u boce i dobro zatvorite. Što duže stoji ovaj liker je ukusniji.


LIKER OD KUPINA (MALINA) kako se pravio u kuci Jankovica

  Divlje i samonikle kupine lat. Rubus fructiosus ,rasle su na svakom koraku po kistanjskim međama, a maline su imale u bašci samo neke kuce, koje su sadnice nabavile iz Zagreba ili direktno iz Beca poštanskom dostavom, što je bilo dosta skupo za ono vreme. zato je bilo lakše poslati djecinu u polje oko Brestovace da naberu kupina i nanižu ih na stabljiku trave koja je ki stvorena od boga za tu priliku! Poslje djeca za uloženi trud i nabrane kupine dobiju po par cajnih kolutica ili koji rogac , pa cukte li ga cukte cjeli dan. Veljko  

potrebito:

½ kile kupina (malina)

30 deka cukra

1 litra lozovace

priprema:

Kupine (maline) lagano i pažljivo (da se ne raspadnu) operite, pustite da se osuše na krpi, izmiješajte sa cukrom i lozom, dobro zatvorite i ostavite na suncu 1 i po mjesec, svake sedmice malo protresite, nakon toga liker procijedite u ciste boce i dobro  zatvorite, najbolje da odleži još 2 mjeseca i i bice ” mošmisliti! ”.

  Sredstvo za poboljšanje krvne slike

Uzeti  2 litre crnog vina,20 deka. suveg lista kupine .Staviti lišce u vino pa  ostaviti da odstoji 24 sata. Prokuvati ga  5 minuta pa kada se ohladi procjediti, zasladiti medom i piti 3x dnevno šoljicu prije jela (3 meseca).


LIKER OD MALINA drukciji – ricet iz kuce Martica

Potrebno:

1 kilo malina

1 litra rakije

½ kile šecera

Priprema:

Uzme se 1 kilo zrelih malina , dobro ocisti i opere, te ocijedi. Napuni bocun široka grljka .

Zatim se prelije sa 1 litrom dobre rakije i ostavi dvi sedmice na suncu. Za ovo vrjeme treba bocun cešce protresati.

Zatim se skuva ½ kile šecera sa 2 žlice vode 20 minuta i dobro opjeni. Hladan sirup se procijedi kroz krpu, doda soku i dobro izmiješa, te sve skupa još jednom procijedi kroz platnenu krpu. Boce se napune i zacepe prokuhanim plutenim šurima, te se spreme da liker dozrijeva na hladnom mjestu i prirodno se izbistri.

LIKER OD ŠUMSKIH JAGODA (lat. Fragaria vesca ) IZ LIKE – riceta od Budimiruše

Rodbina g.Milana Budimira uvjek je dolazeci poslom u Kistanje donosila i plodove iz rodne Like. U kuci je uvjek bilo lješnjaka sa obronaka poviše Zrmanje, drenjina,šumskih jagoda, kupina, orasa. Ostave oni tako svoje ponude i uzmu u radnji svoga rodaka štogod tekstila , šudar ili kapu licku, a ponesu u Liku za prodati Budimirovo vino i rakiju. G-da Budimiruša je stalno glancala svoje kvake od mjeda SIDOLom, da se zlate, ali je uvjek kad bi dolazili rodaci iz Like navlacila navlake od pliša da se kvake ne iskaljaju od seljackih ruku.Veljko

  U staklenu bocu širokog grla stavi se :

1 kilo dobro zrelih šumskih jagoda iz Like

1 komad vanilije ,

te ozgo nalije sa 1 litrom dobre rakije .

Dobro se zatvori i ostavi par dana na suncu.

Zatim se skuha 1 kilo šecera sa ½ litre vode . Kad se šecer ohladi, doda se procijedeni sok od jagoda i ostavi 2 dana da stoji, pa se opet procijedi kroz cistu krpu, napuni flaše, dobro zacepi i ostavi na suhom hladnom mjestu


LIKER OD GUSTELINA ( kostelina, košcela, koštela, lat. Celtis australis ) - po riceti moje bake Sofije Popovic ud. Ilije iz Bogatica Prominskih

Iako sam probao dosta puta rakiju i liker od koštela na raznim mjestima , meni je nekako najdraži upravo ovaj slatki liker kojem je recepturu sacinila moja baba Sofija iz Popovica u Bogaticima prominskim. Neko starije od puno djece iz kuce( sinovi :Slavko , Gojko. Ratomir - Mirko, Branko, i šest ceri: Maša, Milica, Stana,Ljuba, Ruža i Desanka) bi nabra gustelina sa stabla ispred kuce, baba bi izmjerila kolko joj treba , a ostali višak bi pojelo neko mlade djete koje nije smjelo da se vere po gustelini , obicno bi se osladio moj caca Branko ili tetka Desa koja je mlada od njega.

Ricetu sam dobio od moje pok.tetke Maše udate za Obrada Lapcica iz Smrdelja, najstarije ceri Ilije i Sofije Popovic, koja je isto ka i mater joj rodila puno djece ( sinovi : Slavko, Rajko, Milan, Mirko i Dušan i ceri : Mileva, Kosa ,Ruža, Desa ). Poslje smrti moga tetka Obrada sinovi su obnovili staru kucu i sazidali dvi nove kuce u zajednickom dvorištu. Ali sva su djeca bila raštrkana po svjetu i skupila bi se samo u ljeto zajedno, ali na kratko. ostatak godine bi tetka Maša vjetrila kuce i sobe, zerica skuvala štogodice za rucak, žuljkala kruva suvoga / to je najvolila /, najviše bi joj dodila cer Kosa iz Tomasovica i njen unuk Rajkica Tomasovic kad bi prolazio kuci kod matere i cace iz Šibenika sa ženom i djecom.Ostalo vreme, a cigo svaki dan, izlazila bi ispred kuce u varoš da cuje koju od žena šta su tamo sidale pod zidicem. Kad god bi uvatio vreme ili me put nanosio na tu bandu svratio bi do tetke da joj izmjerim tlak i donesem ljekova, pa na zericu razgovora i na bicerin likera od gustelina koji je pravila po riceti matere joj a moje babe Sofije.

Iako su kraj 80tih obilježile Vecchia i Stock, pa Vodka i Pelinkovac,( viski se istina manje pio u kaficima poradi cjene), meni se nekako posvidio taj jedinstven okus likera koga nisi moga kupiti ali si moga jednostavno napraviti. Baš kako mi je tetka Maša u papir kazivala, nacinio sam i ja svoj prvi POPOVICKI liker , od gustelina sa Lapcica koštele koju je nabra uprav Rajkica na nagovor njegove babe Maše - al se nije mora verati na drvo jer su savijene grane skoro pa padale do zemlje sa široke krošnje ispod koje je bio kameni sto. Prvu moju bocu likera popili smoveoma polako i u posebnim prilikama odmora kum Zoran Jerkovic i ja guštajuci u specificnoj aromi (“ ki najbolji viski” reka bi kum Zoran), zacinjenoj dimom menthol Dunchilla dok smo ka mladi doktori iz Bukovice (kum u Erveniku ja u Ðevrskama) ljudikali u stanu iznad devrsacke ambulante koju je sazida moj praded Ðuro - Ðuras Gnjidic, materin ded davne 1934.godine da bi mjesto Ðevrske imale stalnog doktora…

Potrebno je:
kvarat kile gustelina
kvarat kile šecera
½ litre rakije
staklena boca od litar

Priprema:
Staklenu bocu do pola napuni zrelim gustelinama ocišcenim od peteljki. Ozgo nalij jaku komovicu do prst ispod grljka od boce. Zatvori plutanim šurom bocu i meti na sunce dva mjeseca barem , prije neg procjediš rakiju u drugu bocu kroz platno preko tocira. Zatvori onim istim šurom.


RAKIJA OD KOSTELINA - po riceti Djure Dubajica

  Napuni bocu od litre do pola a sa zrelim plodovima kostelina. Preko njih naspi rakiju. Ostavi na svjetlo mjesto oko 2 mjeseca. Nakon toga procjedi . Pij pomalo i uživaj!


RAKIJA OD MURTELE - kako su je pravili u kuci Dubajic

Najbolja ljekovita svojstva bez sumnje ima murtela,nana,menta (lat. Mentha piperita) koja raste na suvim mjestima. Njen vrlo izražen miris i okus potice od brojnih etericnih ulja , od kojih je glavni "mentol" koji je u vrlo malim kolicinama skriven u lišcu i laticama cvjeca. Najbolje vrijeme za žetvu je pocetkom cvjetanja. Ima pogodnosti na funkciju žuci s blagotvornim ucincima na jetru, odlican je diuretik, vermifuga, antiseptik .Sve ove karakteristike objašnjavaju zašto je ova biljka zaista cudesna i široko se koristiti u pripremi brojnih biljnih cajeva, pilula, pasta za zube, pica, pa žvakaca guma, tekucina za grgoljenje kod upale angina . Veljko

U bocun od litre nalij dobru komovicu, i unutra stavi dva tri struka murtele iz bašce iza kuce, ma jopet je dobro operi. Stavi na polusjenovito mjesto i neka stoji dva mjeseca prije neg šta ceš je piti u malim gutljajima. Dobro je popiti pred spavanje!

RAKIJA OD KOMURACA (Rakija anižeta)

  sprema se ka i rakija od mutrele. Pravi se od moraca i slatkog anisa koji ima veoma prijatan miris i slatki okus, poznat po svojoj karakteristicnoj žutoj boji.

Biljka komorac ( L.Foeniculum vulgare ) smiruje grceve u želucu i pospješuje probavu te djeluje protiv nadutosti i grceva.Caj od komoraca smiruje želucane tegobe uzrokovane konzumiranjem teško probavljivih jela. Listovi i korijen koristi se za salate i variva. Narodna imena : divlji anis, anason, divlja mirodija, komorac, kopar, koromac, mirodija krupna, morac, moraca, pitomi morac, razijan, sladki aniš, sladki ja než, sladki januš, slatki kopar, slatki morac itd.   Mastika (u Grckoj »uzo«) pravi se od slatkog moraca koji se u Makedoniji naziva anason. Dodaje se i malo smole mastiksa, tako da rakija dobije svojstven miris i ukus. Kad se ova rakija stavi u vodu, voda pobeli kao mleko i razvija se svojstven miris. Mastiku cene i svakodnevno troše razni narodi u toplim krajevima, osobito oko Sredozemnog mora, a najviše muslimani od Gibraltara do Indonezije. Dobro spravljena mastika je vrlo prijatan i koristan napitak pod uslovom da se umereno troši, jer ima sva blagotvorna svojstva moraca. 

Upotreba i dejstvo slicni su zvjezdastom anisu(lat Pimpinella anisum ) i moracu: ekspektorans, karminativ, stomahik (spazmolitik), galaktagog i korigens mirisa i ukusa mnogih neprijatnih lekova. Stimuliše sekreciju žuci i pljuvacke. Dejstvo ulja na neuro-muskularni sistem objašnjava njegovo uspješno dejstvo protiv kašlja, gastralgije i kolika.

Miriše ugodno i svježe, a takav mu je i okus. Najbolje ga je prije uporabe usitniti, a pri zacinjanju anisom ne treba dodavati druge zacine zbog njegovog intenzivnog okusa, zbog cega se teško slaže s ostalim zacinima. Djeluje protiv nadimanja, smiruje grceve i ubrzava probavu.

Kad oš da ti rakija ima ljepu žutu boju onda se stavi komadic grane od murve ,sa ogulišanom korom, poslje izvjesnog vremena ofarba se rakija ali nema promjene mirisa niti arome.Veljko

VIŠNJEVAČA

  Vocni liker višnjevaca je tradicija naših baka i dedova. U njihovim domovima, baš kao i danas kodnekog od nas, uvijek je bilo višanja u rakiji i prave domace višnjevace. To pice može biti aperitiv ili digestiv, aromatican dodatak raznim kolacima, kolacima ili kao sastojak koktela. Svemu tome dodajmo ljepu bocu i eto nam posebnog poklona za prijatelje!

Potrebno je:
30 deka višanja
30 deka šecera
½ litre rakije
+ staklena boca od litar
Staklenu bocu napunite do pola svježim višnjama. Preko njih naspite šecer i rakiju. Ostavite na svetlo mesto oko 2 meseca. Nakon toga procedite višnjevacu i dodajte još šecera po ukusu.
A sa onim višnjicama napravite neke pijane kolace.


LIKER OD VIŠANJA - kako ga cinila moja baka Danica Gnjidic

  Sastojci
2 kila višanja
2 kila šecera
2 llitre domace rakije lozovace
1 štapic vanilije ( ili kesica vanilin šecera )
1-2 velike žlice ruma ili par kapi ekstrakta ruma

Priprema
Uzeti jednu veliku teglu i napuniti je opranim višnjama ocišcenim od peteljki (špice možete ostaviti). Teglu nikad ne punite skroz do vrha, nego do pola ili nešto malo više od pola. Dodati šecer i sve zaliti rakijom.
Ostaviti poklopljeno na suncu 40 dana uz povremeno protresanje.
Nakon toga procjediti kroz gazu i sipati u boce, a višnje koristiti za kolace.


LIKER OD VIŠANJA drukciji - riceta iz kuce Cvjetkovica

2 kg višanja operemo,ocistimo od peteljki,ocjede se od vode i slože u široku teglu, preliju 1 litrom komovice, zatim se tegla zatvori staklenim poklopcem ( ili poveže ovlaženim celofanom ) i ostavi da stoji 3 nedjelje.

Posle toga,višnje se ocjede od soka i sok ostavi do upotrebe. Za to vreme se skuva ½ kile šecera sa ½ litre vode.Kad šecer provri, ostavi se da još 5 -10 minuta vri, zatim se skine sa vatre da se ohladi. U ohladjenu, šecernu vodu uspe se sok od višanja, dobro se izmješa i razlije u manje boce. Boce se zacepe i ostave do upotrebe. Liker je bolji ako duže stoji.

   

LIKER OD VIŠANJA I TREŠANJA - riceta od Pojkine matere

Potrebno:

1 ½ kilo višanja ili trešanja

1 litra komovice,

1 litra vode

1 kila šecera,

1 štapic vanilije,

koru od cimeta,

nekoliko karanfilica ( klincica )

i malo limunove kore.

Priprema:

Ocišcene od peteljki višnje/ trešnje namoci u punoj vangli vode, pa ako ima crva isplivace vanka, ocjedi i posuši pa stavi u teglu. Svaki red pošecerite i dodajte ostale sastojke. Zalijte rakijom kojoj ste dodali 1 litru vode. Izloži suncu 6 sedmica. Gotovi liker filtrirajte kroz gazu i spremi u male boce.

LIKER OD VIŠANJA - riceta od Pojkine matere

Uzme se :

1 kilo zrelih izabranih višanja bez peteljke i doda

jedna šaka stucenih špica od višanja. Poviše višanja se nalije

1 litra dobrog crnog vina i

½ litre rakije ( ili konjaka,prim.Veljko ) , te se na to doda

1 prutic cimeta ,

5-6 klincica ( karanfilica) , pa se stavi u topli prostor 14 dana.

Poslije toga se po ukusu osladi šecerom u prahu , nalije procjedeno u boce i spremi do upotrebe u kredencu pod kljuc.

SIRUP OD ŠIPKA – nekuvani ( NAR, MORGANJ ,lat. Punica granatum)

  Jesen je sezona voca koje je priroda okrunila pravom krunom. Kao da je htjela reci ispod ove krune krije se kraljevstvo bobica koje ce vas štititi kao mali cuvari dobrog raspoloženja i zdravlja. Jedite šipak što cešce, ali ako volite sok od šipka, nemojte kuvati, najbolji recepti za sve što sadrži vitamin C su oni koji ne ukljucuju termicku obradu. Veljko

Sastojci

1 kilo ocišcenih bobica šipka/nara

1 kilo šecera

Priprema

Sirup se može praviti i od šipka ljutunca. Bobice dobro ocistite od žute opne, trudite se da vam ni malo tog gorkog žutog omotaca ne upadne medu bobice jer je blago otrovno, a daje grcinu sirupu.

Kad ocistite kolicinu da masa bobica iznosi 1 kg (ili više ali tad u omjeru 1:1 povecavate i šecer) redajte u vecu posudu red bobica, pa pospite šecerom. Malo pritisnite rukama pa tako ponovite dok ne potrošite sve bobice.

Ostavite preko noci a sutra dobro promiješajte. Ostavite još nekoliko sati uz povremeno mješanje a onda smjesu sameljite ( multipraktik, blender, mlin za meso …)

Procijedite kroz gusto cjedilo i odmah punite pasterizirane boce.

U pravilu se pravi pomiješano ljutunac i sladunac ali se može praviti od samog ljutunca koji raste kod nas na svakom koraku… Meni je zakon francuzoidni naziv Pomegranate . Punica granatum- Latinski, Grenade -francuski… Francuzoidno sam reka, kao inspirirano francuskim nazivom za jabuku a ne francusko, jer je uzeta Pome a ne Punica kao pocetna rjec...Necu vam davati nikakve upute o cuvanju jer se ovaj sirup ne može sacuvati. Zašto? Zato što ga nestane za nedelju dana . Divan je kao dodatak u koktelima, može se dodati u caj, može se od njega praviti žele... A boja - rubinska… sok šipka je bogat magnezijem, fosforom, kalcijem, željezom,i bakrom. Sadrži vitamine B skupine i vitamin C, kao i karotenoid .Sok šipka odstranjuje loš kolesterol iz organizma.
Baš neku noc sam razgovara s jednom starijom ženom, ona isto tako pravi, red bobica, red šecera i ostavi par dana te koristi kao prirodni ljek za kašalj …

  I jedan skorašnji citat iz medicinske literature:

Naucnici sa Sveucilišta u Los Angelesu su istraživanjem, koje je obuhvatilo 53 volontera sa erektilnim problemima, ustanovili da sok od šipka u velikom broju slucajeva može djelovati kao Viagra. Smatra se da je ovaj sok bogat antioksidansima koji povecavaju dotok krvi u penis. Takoder, šipak sadrži vecu kolicinu antioksidansa nego bilo koji drugi sok, caj ili crno vino. Istraživac dr. Christopher Forest sa Sveucilišta u Los Angelesu tvrdi: „ Sok od šipka ima izniman potencijal u svladavanju erektilne disfunkcije“ . Pored rješavanja problema sa erekcijom, šipak je vec proglašen super-vocem zbog doprinosa u smanjivanju rizika od bolesti srca, te prevenciji raka prostate. Da li cemo uskoro na našim pijacama i piljarama ugledati natpise „ Domaca Viagra “, ostaje nam da vidimo.

 

SIRUP OD ŠIPKA – kuvani ( engl. Grenadine syrup )

Sastojci:

2-1/4 pounds pomegranates 1 kilo ocišcenog šipka

1 pint water ½ litre vode

Sugar, see instructions Šecera kolko bude trebalo

Red food coloring, optional

Preparation: Priprema:

Separate the pomegranate seeds from the membranes and skin . Ocisti se sjemenje nara od kože i membrane. In a heavy saucepan , cover pomegranate seeds with 1 pint of water and simmer , stirring until juice sacs release their juice , about 5 minutes . U teci se prelije sjemenje nara sa ½ litre vode i , i pirjati, dok ne pustiti njihov sok, oko 5 minuta. Pour through a cheesecloth - layered sieve into a bowl , pressing the juice from the seeds . Propasiraj kroz pasiracu , pritiskajuci sjemenje, pa procjediti kroz gustu lanenu krpu. Zatim dodaj šecera kolko imaš soka.vrati na špaker da baci kljuc, pa smanji vartu i kuvaj kvarat sata. Ohladi na sobnu temperaturu. Zatim sipaj u sterilisane boce i zacepi.

LIKER OD ŠIPKA ( NARA ) engl. Grenadine liquer

sok pripremljen na gore opisani nacin pomješajte s špiritom ( ili jakom komovicom)

npr. 30% - tnim volumno, može i do 45% C2H5OH (kao votka), po ukusu i želji. I pomješan sa rakijom sok od šipka zadržava ljekovita svojstva. Posluživati na sobnoj temperaturi u malim cašicama. Prirodno izbistren. Piti umjereno!

Predvece najbolje! ha ha ha

 

LIKER OD ŠIPKA ( NARA )

Pripremite:

1 litru rakije,

1 kilu ocišcenih bobica šipka,

1/2 kg šecera

Šipak pomješajte sa šecerom i rakijom, pa ostavite da stoji u velikoj tegli 15 dana.

Onda ga procjedite pa razrijedite sa malo prokuvane vode prema ukusu.

DOMACI LIKER OD ŠIPURAKA (ŠIPAKA) ( lat. Cynosbati fructus )

Caj od šipurka jedan je od najcešcih cajeva, šipak je bogat izvor vitamina C, pa caj od šipka jaca imunološki sistem, potice prirodnu obranu organizma, te jaca otpornost organizma na mnoge bolesti. Osim askorbinske kiseline šipak sadrži i tanine, vocne kiseline, karotinoide, pektin.Posebno ga je korisno piti u zimskim mjesecima, kada djeluje preventivno u borbi protiv gripe, ali takoder olakšava prehladu i gripozna stanja. Veljko Sastojci

60- 70 deka plodova šipka

½ kile šecera

3 litre lozovace

Priprema

Plodove šipurka ocistimo od peteljki, operemo i posušimo. Omekšane plodove sameljemo i pomiješamo sa šecerom u vangli pa prerucimo u vecu teglu. Zatvorenu teglu ostaviti 7-10 dana na suncu te 10-ak dana u mraku uz povremeno protresanje. Liker zatim procijediti i dodamo lozovacu pa preliti u druge boce te ostaviti da odstoji mjesec dana prije upotrebe.

 
LIKER OD ŠIPURAKA drukciji

  Sastojci

3,5 l vode

1,5 kg šecera

2 kg šipaka

Priprema

Šecer i vodu ukuvajte u gust sirup ( sirup simplex ). Šipurak ocistite. operite i posušite pa stavite u veliku teglu i prelijte sirupom. Teglu dobro zatvorite pa je držite na suncu 6 mjeseci. Nastupice alkoholno vrenje .Tada procjedite sadržaj tegle i liker sipajte u boce. Od ove mase dobicete oko 5 litara izvrsnog likera. Ostaviti liker mirovati dva mjeseca prije upotrebe.

 

LIKER OD ŠIPURAKA

  Šipak ( ½ kile) samljeti te staviti u bocu i dodati 3 – 4 žlice šecera i nadoliti do grljka lozove ili komove rakije . Zatvorenu bocu ostaviti 7-10 dana na suncu, te 10-ak dana u mraku uz povremeno protresanje. Liker zatim procijediti kroz krpu i preliti u drugu bocu te ostaviti da odstoji mjesec dana prije upotrebe.

 

LIKER OD ŠIPURAKA  

  Sastojci : 

2 kila šipuraka

1 litra domaca rakija

¾ kila cukra

2 kitice pelina

šaka stucenih smrecaka

1 litra vode

Pripremanje:

 U kasnoj jeseni naberite dva kila šipuraka , ploda divlje ruže , najbolje kad ih slana malo opari. Plodove ocistite od caški i peteljki, isicjte ih usitno zajedno sa košticama i uspite u bocu široka grla. Nalijte u istu jednu litru dobre domace rakije, zavežite bocu i ostavite na suvom mjestu šest sedmica. Prve tri sedmice jedan put dnevno obavezno protresite botilju i dobro izmješajte sastojke u njoj. Kad je prošlo tih mjesec i po dana u litri vode zakuvajte tri kvarta kila cukra. Mješajte stalno i sklanjajte pjenu s vrha a kada se sirup ukuva u njega ubacite dvi kitice pelina i šaku stucenih smrecaka. Skinite sirup s vatre i pustite ga da se ohladi. Sirup skupa sa pelinon i smreckama nalijte na liker, zatvorite i ostavite još sedam dana da leži. Nakon toga, gotov liker procjedite kroz gustu gazu, ulijte u boce i dobro zacepite. Najboje je da gotov liker odstoji i zori još dva do tri mjeseca.

LIKER OD PLODA DIVLJE RUŽE ( Šipuraka )

Za pripremu likera

½ kile plodova od divljih ruža se opere i stuce te se stavi u bocu širokog grla,

doda se 3-4 klincica,

komadic kore od cimeta

i malo limunove i

narancine kore pri vrhu izrezane.

Sve se to nalije sa 1 litrom domace rakije.

Zatvori se dobro i ostavi 8 dana na suncu ili na svjetlom toplom mjestu.

Procijedi se i doda ½ kile šecera sa ¼ litre vode prokuvanog, procišcenog i ohladenog u sirupa . Iza 8-10 dana opet se procijedi kroz gustu krpu ili filter papir, napuni boce i dobro zacepi. Neka zori u tamnoj prostoriji mjesec dana.


LIKER OD RIBIZLE

  Sastojci:

1 litru rakije,

1 kilu ribizle,

¾ od kile šecera,

koricu od cimeta

i nekoliko karanfilica ( klincica )

Priprema:

Ribizle trebaju biti suve i takve se stavljaju u teglu sa staklenim poklopcem. Dodajte nekoliko listica ribizle koji se prethodno protrljaju u rukama (zbog mirisa). Na to stavite cimet, klincice i šecer. Zalijte rakijom i dobro zatvorite (hermeticki) te držite tri mjeseca na suncu.

Tada bobice ribiza zgnjecite, a listice ribiza, cimet i klincice bacite.

Ostavite da stoji na suncu još mjesec dana, zatim procjedite i ostavite 2-3 dana da se istaloži, a nakon toga sipajte u boce.
 

LIKER OD NARANCINIH KORA

  Sastojci:

1 litra rakije komovice,

85 deka šecera,

½ kile kora od narance

Priprema:

Narance dobro operite i osušite. Ogulite im koru i narežite je na komadice. U rakiji rastopite šecer, dodajte kore od narance i sve stavite u teglu. Zacepite i ostavite da stoji dva mjeseca. Bocu povremeno protresite. Liker procjedite, filtrirajte i sipajte u boce.

  LIKER OD PELINA “ PELINKOVAC ” DOMACI

  Pelin (Artemisia absinthium) se smatra jednom od najgorcih trava koje uopce rastu pod suncem. Medjutim, da gorcina ljeci, takodje se znalo od davnina. I to ne samo tjelesne bolesti.
Kao jak antibiotik, prirodno sanitarno higijensko sredstvo i dezinficijent ,on je u stanju da uništi mnoge bakterije pa cak i viruse . PELINKOVAC je gorki liker, proizvod aromaticnog i ljekovitog bilja suncane Dalmacije, posebno pelina . Preporucuje se kao aperitiv, a kako tradicija kaže, Pelinkovac se pije radi dobre probave i lijecenja želucanih smetnji.

Odjeca koju mogu da napadnu moljci najbolje se cuva uz pomoc pelina ili orasovog lista.

Sastav:

2 litre crnog vina
35 deka šecera
lišce od pelina

Priprema:

šecer otopiti u malo vode i zakuvati. Kada se smjesa ohladi, stavi se u teglu, doda se vino i lišce pelina te dobro zatvori celofanom. Ostaviti da stoji 8 dana i onda procijediti, pretoci se u boce, i odmah je dobar za pice.

PROŠEK

Suvo grožde se gnjeci i procijedi. Na svaku litru mošta stavi se šecera i ostavi da vrije dugo vremena. Kad prestane vrenje puni se u boce.

Prošek je, po Zakonu o vinu, desertno vino dobiveno od prosušena grožda Prošek se nekada radio iskljucivo od prosušenog grožda, koje se odabiralo u vinogradu. Peteljka bi se malo nagnjecila, kako bi se prekinuo dotok sokova, a grozd se ostavljao sušiti na panju. Ako je godina bila kišna, grožde bi se ipak ubralo i grozdove bi vješali po rastegnutim žicama na tavanima. Takav nacin sušenja grožda za prošek bio je najprirodniji. Prošek se radio samo od pojedinih sorta grožda. Od bijelog je bila maraština , s manjim zrnima, punim sladora, a od crnoga lasin .Birali su se rastresiti grozdovi kako bi ostali zdravi i nakon sušenja. Prošek u sebi imade oko 15 % alkohola i oko 10 deka sladora na litru.

Od davnina je obicaj u našim krajevima da se za oporavak i jacanje organizma uzima ujutru našte jedno užbacceno sa šecerom žumance u koje se doda pola caše prošeka, pa popije. Veljko

PRAVA TRAVARICA - LJEKOVITA

  U tri-cetri litre rakije lozovace stavi se trave: kitice rute, ive , 3-4 lista lovora, kiticu kadulje, struk koromaca, kiticu mažurana, desetak bobica smrecaka, strucak ružmarina, murtele, jednu kiticu pelina, te komad cimeta, šipkicu vanilije, par klincica, tanku krišku limuna i izribati malo narancine kore. Sve staviti da se moci ( macerira ) 30 do 40 dana. Obavezno nakon 40 dana odvojiti trave i procijediti, zatim uliti u boce i ostaviti da se smiri dvadesetak dana.

 

SMREKOVICA - pice od smreckovice

  U smrekovicu idu samo smrecka i voda . Treba dobro oprati 1,5 kg smreke , pa sat do dva se ostavi da se kiseli u vodi, onda opet dobro isprati pod mlazom hladne vode , stavi š u manju ba c vicu i nalije š oko 10 litara vode i ostaviti da ukisne desetak do petnaest dana . P iti bez icega , a more sa šecerom ili medom , ili napraviti bevandu umjesto vode.

Kolko odliješ smreckovice, tolko naliješ ciste vode nazad u bacvicu. Tako spremljeno može se koristiti mjesecima.

Plod smreke (lat. Juniperus oxycedrus , bobice- smrecke) trebaju dvije do tri godine da sazore i obicno na istom stablu imamo zrele i nezrele plodove. Zreli plod je tamno crvene boje i bere se u jesen, suši skroz ili napola te se cuva za  upotrebu. Smrecke su se, kad je harala ratna glad, koristile za jelo, a sadrže i ljekovita svojstva, pa se može pripremati i caj ( jako gorak). a od njih može biti napravljeno osvježavajuce pice - smrekovica. Pije sa sama kao „likarija” ili se šnjom pravi bevanda, pa imaš dva ljeka odjemput. The Food and Drug Administration (FDA) includes Juniperus communis berry oil on its list of essential oils considered Generally Recognized As Safe ( GRAS ) as food for human consumption. U americkoj Upravi za hranu i ljekove (FDA) ukljucuju ulje bobica smreke na svoje liste etericnih ulja kao hranu za ljudsku potrošnju Juniper tar is approved for use as an analgesic, anesthetic, and antipruretic active ingredient in Over-The-Counter (OTC) anorectal drug products. za koju se smatra da je opcenito sigurno prepoznata. Smrekova bobica ima i ljekovita svojstva, kod urinarnih infekcija potice izlucivanje mokrace , pomaže kod otežane probave i kod nadimanja , ima antioksidativna svojstva , antiinflamacijska , poma ž e kao hipoglikemik kod š e c erne bolesti . Predostrožnost kod trudnica i dojilja (jer izaziva kontrakcije maternice) kao i kod djece.

Tar smreke iz suve destilacije drva odobren je za upotrebu lokalno spolja u ljecenju kožnih bolesti kao šta su psorijaza i kronicni ekcemi antiseptik , a u slucaju šuge i favusa i kao paraziticid.

 

Kad je proša Petrovski post mogle su se kušati u Kistanjama

RICETE KOJE NISU POSNE ALI SU SLASNE:  

 

PASTRVA U PROŠEKU iz kuce pošmajstorice

Dobar ricet za dane bez posta .Teško se može odoljeti ovoj kombinaciji.Veljko

  Potrebno je:
4 pastrve
1 žlica aromaticnog bilja ( svježeg bosiljka, majcine dušice,zeru ruzmarina,origana )
3 fete kruva samo sredina
2 žlice gratanog suvog sira ( može parmezana )
3 žlice maslinova ulja
1 cen bjelog luka
so
biber
Preliv :
3 deci prošeka
4 žumanca
1 caša pujine ( vrhnja za kuvanje )
so

biber
sjeckani petrusimen
Priprema:
Pastrvu ocistimo, operemo i dobro ocijedimo. Kruv malo poprskamo vodom i dodamo sjeckani bjeli luk, so, biber, nasjeckano bilje i parmezan. Nafilujemo ribu i po potrebi zatvorimo cackalicom. Napunjenu ribu prelijemo s malo ulja i pecemo u pecnici na 180* C oko 15 minuta. Ocjedimo masnocu gdje se pekla riba u tavu pa dodamo prošek i pujinu a na kraju pjenasto užbacena žumanca. Kad se umak zgusne maknemo s vatre i dodamo sjeckani petrusimen. Poslužimo uz kuvani krumpir.

 

DALMATINSKI LIKER

1 litra mljeka

1 kilo šecera

1 litra komovice

1 šipka vanile

2 limuna iscjedjena

U tecu sipajte litaru mljeka i dodajte mu šecer pa kuvajte sve dok se šecer ne rastopi. Skinite sa vatre i ostavite da se ohladi. U hladno mljeko dodajte ostale sastojke i sipajte u staklenu teglu, dobro zatvorite i ostavite da stoji 24 dana. Tada liker procjedite prvo kroz platno a onda i kroz filter papir. Sipajte ga u boce i držite na suvom promajnom mjestu.

   

KUGLOF

  Sastojci:

10 deka maslaca

¼ kile šecera

3 jaja

¼ kile brašna

½ praška za pecivo

½ šolje mljeka

1 kašika kakaoa

Priprema:
Maslac, šecer, 3 žumanca, dobro umutiti i dodati brašno i pola praška za pecivo kao i pola šolje mljeka. Dobro ulupati snjeg od 3 bjelanca. Pomješati i masu podjeliti na dva djela. U jedan dio dodati kakao. Sve usuti u podmazan kalup i lagano peci. Poslje pospi prah šecerom kad izvadiš kuglof iz kalupa.  

 

Vama koji ste stigli do kraja stranice na dar

 

RICETE KOJE CINIM U VIRTUELNIM KISTANJAMA:

 

  SALATA OD TIKVICA by Veljko
Sve kolicine su prizvoljne, salatu napraviti po vlastitom ukusu.

Sastojci
tikvice
makaroni
pinjoli
mini pomidore
bijeli luk
crne masline
bosiljak
feta sir
maslinovo ulje
so

Priprema
Tikvice izrezati na kolutove, te ih prepržimo na maslinovom ulju dok se malo ne omekšaju.
Izvaditi tikvice i na istom ulju ispržiti pinjole (u jeftinijoj verziji može ocišcene i oguljena bajame isjeckane uzdužno ili još jeftinijoj ocišcene sjemenke suncokreta), paziti da ne zagore.

Skuvati makarone, ocijediti ih, te pomiješati sa tikvicama, pinjolima, pomidorama, maslinama, kockicama feta sira i posoliti po ukusu.
Dodati nasjeckan svježi bosiljak i promiješati, može se jesti i malo hladno.
Ne treba dodavati ulje jer tikvice "popiju" dovoljno.
Tikvice se mogu peci i na grilu, pa se onda naknadno doda ulje u salatu.

POSNA PITA OD SUVIH ŠLJIVA by Stana Veljkova
Potrebno:
1/2 kile tanki kora,
tri kvarta od kile suvih šljiva,
kvarat kile orasa,
2 šolje šecera

i ulje ,
Priprema :
Š ljive oprati , o ci stiti od špica i izdinstati sa šec erom na tihoj vatri , paze c i da se ne pretvore u pekmez . U podmazanu tepsiju redati naizmjenicno po tri kore i pripremljenu masu dok se sve ne potroši.
Po vrhu posuti sjeckanim orasima i peci na umerenoj tempereturi 25 minuta. Pecenu pitu zaliti sirupom koji je ostao od dinstanja šljiva i izreži na komade.

 

BAKLAVE SA SUVIM ŠLJIVAMA by Stana Veljkova
Sastojci

½ kile tankih kora
½ kile suvih šljiva
1/4 kile meda
30 deka orasa
½ kile šecera (za sirup)

Sirup:
U 1/2 litre vode dodati 1/2 kile šecera i kuvati dok se malo ne zgusne. Skinuti sa vatre i ostaviti da se hladi.
Fil:
Šljive potopiti u vodi 1/2 h da omekšaju. Zatim ocistiti od koštica i sitno iseckati. Orahe takode sitno iseckati, dodati šljive i med i sve sjediniti.
Priprema
U nauljen pleh redati 4 kore (svaku pouljiti), na to rasporediti 1/2 od ukupne kolicine fila.
To prekriti sa 2 kore, dodati ostatak fila i odozgo staviti još 4 kore.
Baklavu isjeci na ramboide prije pecenja. Peci na 200°C oko 45 min.Zaliti ohladjene baklave mlakim sirupom.

 

LIKER OD ŠIPAKA /ŠIPURAKA/ - Veljkov ižinj

  Inspiraciju sam dobio onomad kad sam u svome kistanjskome vocnjaku vidio par preostalih plodova divlje ruže, dok je ostale plodove moja mater osušila na jesenjem suncu za spremanje caja u zimskim danima

Sastojci

40 deka marmelade od šipka domace ovogodišnje proizvodnje

8 deci vode

10 kesica Milford caja od šipka sa hibiskusom

1 – 2 deci lozovace

2 deci crnog vina kvalitetnog

3 žlice šecera

trake korice od narance

Priprema

Prokuvaj vodu i ubaci vrecice caja te ostavi poklopljeno. Kad dobiješ jak tamno crveni caj izvadi kesice te ponovo zagrijte i dok zagrijavaš umješajte marmeladu tako da se sva otopi.

zatim kuvaš vino s trakicama kore od narance i šecerom. Kuvaj par minuta i onda procjedi i dodajte u smjesu caja i marmelade.

U još toplu smjesu uspite rakije po želji jedan ili 2 dl ovisno koliko jak liker želite.

Uspite u sterilizirane boce iz pecnice, zacepite šurom i spremite.

  Mislim da ce se vec prve veceri popiti pola boce jer je i kao topal jako primamljiv.

Može se služiti hladan, ili opet malo zagrijan prije posluživanja, može se dodavat u caj, može u kolace. Okus je sigurno nešto poznato a opet nepoznato. Sladak je pa oprezno, brzo može djelovati na vaše raspoloženje i ponašanje. Veljko

 

PELINKOVAC OD GROŽÐA

  Kako na placu imam omanji vinograd sa više sorti stonog grožda i nekolicinu vinskih sorti , ali nedovoljnu u sušnim godinama da se napravi više od domijane vina, prije dvi godine sam odlucio da od prilodenog materijala napravim ovaj izuzetan liker.Veljko

  Za izradu pelinkovca od grožda uzme se domijana od 10 litara, te napuni do polovice zrelim zdravim groždem, najbolje sa mirisavim muškatom. Zatim se doda ½ kg izrezanih suvih smokava, 25 dkg suvica, nekoliko strukova pelina (3 dkg), par klincica, malo gorušicina sjemena, jednu limunovu koricu (može i narancinu), jedan ostrugani orašcic muskatni, 25 dkg užucenog šecera, pa se nalije do vrha flaše starog dobroga vina. Vino može biti bijelo ili crno, glavno da bude zdravo ...

Flaša se zaveže duplim pergament papirom i ostavi da prezimi 2-3 mjeseca na hladnom mjestu. Tada se procijedi i upotrebi.

Što duže fermentira - dozrijeva, tim je bolji.

Recept sa likerom od pelena (za jacanje apetita )
-30 ml pelinkovca
-10 ml najboljeg konjaka
-10 ml sirupa nara
-20 ml limunovog soka
-20 ml soka narance (iscjedene)
-1 svježe bjelance
-soda voda
Sve komponente osim sode zajedno sa ledom protresite u šejkeru, procjedite u čašu i dolijte sodu lako mješajući.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
I sad važan dodatak: ako imate još zera snage za čitanje, puno tema koje su načete u ovoj kolumni možete naći na još obimniji način opisane u word dokumentu koji će vam se kao čudom otvoriti ako kliknete OĐE...