« poslato: Novembar 16, 2008, 10:26:26 am »
Planiram da probam uzeti koke nosilje, sa obzirom na trenutnu cenu kokošijih jaja. Interesuje me ima li neko iskustva sa držanjem koka nosilja, kao vid dopunske zarade?

Oko 120g dnevno su potrebe hrane po jednoj kokoški, u suštini to je kukuruzna prekrupa i koncentrat u odnosu 3:1, ja imam 15 nosilja za svoje potrebe, ali ostane jaja i za prodati eto toliko da same sebi kupe koncentrat, i dodajem im suncokreta, sitno seckane trave i ponekad žita, retko kad se desi da bude 13-14 jaja dnevno.
Cene jaja se kreću od 8-11 din, zavisno od veličine, broj koji ćeš držati zavisi ti najviše od prostora i plasmana jaja, i ne zaboravi da za ozbiljno držanje moraš imati kaveze za nosilje, inače nema posla, govorim ti iz ličnog i iskustva prijatelja.
Da bi nosilje postigle vrhunsku nosivost, dakle iznad 90 %, potrebno ti je više stvari.
Potrebni su ti kavezi, po mogućnosti sa tacnama, ali i tzv A-tip nisu loši, ali zauzimaju više prostora.
Za tvoj hobi sistem, tj. kao dopunska zarada, nije potrebna prevelika prostorija. Bitno je da bude sa ventilatorom (radi odvođenja amonijaka, ali bez promaje koja je vrlo štetna) i sa izolacijom tavana (zbog letnjih visokih temperatura). Takođe, treba ti povesti računa o režimu osvetljavanja. Za to je najbolje da potražiš savet veterinara, ali takvog koji radi na nekoj živinarskoj farmi. Jako je važno da na kokoške koje su u kavezu ne pada dnevna svetlost direktno, jer se javlja kanibalizam.
Hrana treba da bude kvalitetna, sa min 17% proteina. Moja preporuka za tvoj teren je hrana koju proizvodi VZ Subotica. Ako imaš svog kukuruza, onda je malo jeftinija varijanta spravljanje hrane kod kuće. Kupiš superkoncentrat za nosilje i on se meša sa prekrupom u odnosu 1:2.
Na zeleniš zaboravi...
Ako se zadovolje ovi uslovi onda ćeš od napr. 100 kokošaka svaki dan imati 90 do 95 jaja dnevno.
Kokoške ne mogu trajati, tj izdržati takav tempo proizvodnje duže od godinu dana.
Da bi ti bilo isplativo, tj da bi dopunio kućni budžet kreni sa minimalno 60 komada.
Cena kokošaka sa 18 nedelja starosti je oko 500 din/kom.

Trenutna računica je:
Troškovi: kokoške 100 komx500din = 50000 din
hrana 100komx365danax0,12kgx27din = 118260 din
Minimalni troškovi su, dakle, 168260din. Tu treba dodati još struju za ventilator i osvetljenje, eventualno lečenje, cenu rada za čišćenje i sakupljanje jaja, cenu pakovanja i transporta itd.

Prihodi: 100komx365danax0.9x9din(prosečna cena jaja) = 295650 din.
Razlika: 127390 din/ 12 meseci = 10615din.
Ovo je minimalna zarada prema trenutnim uslovima, ali treba uzeti u obzir da je trenutno najveća cene jaja, i da na proleće počinje da pada, da je za Uskrs najveća potražnja i cena, a da zatim drastično opada tražnja. Dakle za to ti je potrebno odmah tražiti sigurne kupce, poput prodavnica, pekara, kolačara, žena koje prave torte itd.

Nadam se da nisam bio preopširan.

Ako je u pitanju manji broj kokošaka onda ti je isplativo kupovati hranu. Sigurno dobra je od Vet. zavoda Subotica, VZ Zemun varira sa kvalitetom. Za druge ne znam...
Znam da ono što sam napraviš je najbolje. To ti je isplativo ako ideš sa većim brojem kokošaka.
U kavez sa tacnama ide po pet kokšaka, ali mnogi praktikuju po četiri...
E, kupovina 18-to nedeljnih kokošaka zna da bude prava lutrija. Tu ima neverovatno mnogo laganja i podvala. Kokoške treba da potražiš od prodavca u koga imaš veliko poverenje.
Traži kokoške tipa Tetra-SL, Isabraun...
Sada ćeš teško naći kokoške jer je cena jaja velika, pa je samim tim i potražnja za kokama ogromna i trenutno prevazilazi domaću ponudu. Ja čekam isporuku početkom februara.

Kokoške punu nosivost dostižu tek negde oko 22.-23. nedelje. Ako kod tebe stignu sa 17-18 nedelja, usled utovara, istovara i transporta dožive stres, tako da pronesu najranije za 7 do 15 dana i nakon toga punu nosivost dostižu tek za 20 do 30 dana...

Većina veterinara pojma nemaju oko kokošaka. Jedino neki koji radi na nekoj farmi nosilja...

@Španac, evo dve proverene recepture:

Artikal 1. 2.

Kukuruz 58 60
Sojina sačma 13 10
Sojin griz 5.5
Suncokretova sačma 13 8
Riblje ili mesno brašno 1 3.2
Kvasac 3 1.2
Kreda stočna 8.5 8.5
Dikalcijum fosfat 1 1
So 0.25 0.3
Premiks sa bojom 1.3 1.3
Mast ili ulje 1 1

Prva receptura je sa minimalno 17% proteina a druga sa minimalno 16%.
Može se umesto sojinog griza koristiti i pečena soja.
Riblje brašno je jako skupo pa koristim mesno brašno, ali ako nema ni jedno ni drugo, onda je zadovoljavajuća zamena kvasac.
Ako se koristi monokalcijum fosfat, njega je dovoljno 0.7 kg.
Premiks treba da je kvalitetan, jer se loš premiks najviše odražava na nosivost.

U kapitalizmu važi samo jedno pravilo. Sto više proizvedeš moći ćes da ideš sa nižom cenom proizvoda a samim tim i da postigneš ono što je najteže a to je prodaja(kvalitet se podrazumeva). Sada je dobra cena jaja i mnogi se intresuju za taj posao. Međutim to neće dugo da potraje i bojim se da će mnogi početnici da se razočaraju. Ako stvarno želis da se baviš tim poslom moj savet ti je da ideš na što je moguće veću količinu u zavisosti od toga sa koliko novca raspolazes. Naravno treba ti i dosta znanja da bi mogao da postigneš dobru nosivost.I još nešto. Da bi opstao moras da ideš na sopstveni odgoj što nije nimalo lako... jer kako je neko već napisao veoma je teško kupiti kvalitetnu koku. Moje iskustvo je veoma lose jer sam dobijao koke po paprenoj ceni a da nisu imale ni starost ni tezinu a to posle povlači puno problema
Da li je istina da se kokama moraju rezati vrhovi kljunova da se ne bi medjusobno kvocale? Dal se to radi prije ili nakon 18 nedelja života?
Da, postoji posebna sprava za taj postupak, koji se stručno zove debikiranje.
Kokoške će se kljucati ako nije hrana dobra i ako su izložene direktnoj dnevnoj svetlosti.
Pa, debikiranje je poželjno uraditi.
Svaki uzgajivač kokošaka nosilja bi trebao da uradi debikiranje. To svako od njih uračunava u cenu kokoške.
Secenje kljunova se radi samo kod zutih koka nosilja u 8. nedelji zajedno sa vakcinom protiv boginja. Kanibalizam se javlja kad uslovi nisu dobri ili kod nekog nedostatka u hrani. Najopasniji je nedostatak soli u hrani jer je tada najizrazeniji. Secenje se vrsi sa specijalnom masinom koja sece kljunove usijanom zicom da kasnije ne bi doslo do infekcije. Koke nemaju receptore za bol tako da ne osecaju bol pri ovom postupku.